Osjećate se tjeskobno čim stigne jesen? Stručnjaci objašnjavaju šta može pomoći

07.10.2026. | 22:06 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Kraći dani i manje dnevne svjetlosti kod nekih ljudi prate pojačanu napetost, zabrinutost i pad raspoloženja. U ličnom iskustvu objavljenom na portalu Healthline opisano je kako su dvije šetnje od po 15 do 20 minuta dnevno pomogle da brige postanu podnošljivije i radni dan počne mirnije.

Jesenja anksioznost nije dijagnoza, ali tegobe mogu da budu stvarne

Izraz „jesenja anksioznost“ nije zvanična medicinska dijagnoza. Ipak, osjećaj napetosti koji se javlja u ovo doba godine može da utiče na svakodnevni život.

U tekstu objavljenom na portalu Healthline preneseno je lično iskustvo sa jednostavnom promjenom rutine: uvođenjem kratkih šetnji prije i poslije posla. Rezultat je bio subjektivni osjećaj veće smirenosti, manje zaokupljenosti brigama i boljeg raspoloženja.

Pojačana zabrinutost tokom jeseni može da prati povratak obavezama, promjenu dnevnog ritma ili druge stresne okolnosti. Kod nekih ljudi u ovom periodu mogu da se pojave i simptomi postojećeg anksioznog poremećaja. Važno je da razlikujemo prolaznu bezvoljnost od sezonskog afektivnog poremećaja, odnosno depresije sa sezonskim obrascem. Prema američkom Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje, simptomi njegovog češćeg, zimskog oblika uglavnom počinju krajem jeseni ili početkom zime i povlače se tokom proljeća i ljeta. Anksiozni poremećaji mogu da postoje istovremeno sa ovim stanjem.

Pažljivo sa zaključcima o dijagnozama: Koji simptomi mogu da ukažu na ovaj problem?

Sama činjenica da se neko osjeća uznemireno u jesen ne znači da ima sezonski afektivni poremećaj. Za procjenu su važni vrsta tegoba, njihovo trajanje, ponavljanje i uticaj na svakodnevne aktivnosti. Simptomi koji mogu da prate anksioznost uključuju:

-zabrinutost koja ometa svakodnevni život
-teškoće sa spavanjem
-nemir i razdražljivost
-slabiju koncentraciju
-umor
-lupanje srca
-napade panike.

Zašto boravak napolju može da pomogne kada smo napeti?

Boravak u prirodi pruža priliku da napravimo predah od obaveza, usmjerimo pažnju na okruženje i više se krećemo. Aktivnosti poput šetnje ili rada u bašti mogu da donesu i druženje, kao i osjećaj da radimo nešto prijatno i smisleno.

Američko udruženje za srce navodi da vrijeme provedeno u prirodi može da pomogne u smanjenju stresa i anksioznosti. Posebno korisna može da bude kombinacija boravka napolju i fizičke aktivnosti. To ne znači da šetnja sama po sebi liječi anksiozni poremećaj, već da može da bude dio svakodnevnih navika koje podržavaju mentalno zdravlje.

Lično iskustvo: rad od kuće ostavljao je malo vremena za dnevnu svjetlost

U spomenutom tekstu, rad od kuće otežavao je autorki redovan izlazak napolje tokom svjetlijeg dijela dana. Kasnije ustajanje, početak rada odmah nakon buđenja, a zatim kućni poslovi i vrijeme uz elektronske uređaje ostavljali su malo prostora za boravak napolju. Poneki dan proveden na taj način nije djelovao kao problem. Međutim, kada se ista rutina ponavljala iz dana u dan, rastao je osjećaj pritiska i zatvorenosti.

Zato je riješila da uvede naviku koja je fingirala odlazak na posao i povratak sa posla, iako je radila od kuće. Svakog jutra prije početka rada i neposredno nakon završetka posla slijedila je šetnja po kraju, u trajanju od 15 do 20 minuta. Jutarnji izlazak zahtijevao je ranije ustajanje, ali je omogućio da dan počne van kuće, a ne za računarom.

Birane su različite rute, a šetnje su povezane sa prijatnim navikama, poput slušanja omiljene muzike ili jutarnje kafe u termos-šolji. Nova rutina tako je donijela više kretanja i više vremena na otvorenom.

Šta se promijenilo poslije dvije kratke šetnje dnevno?

Prema ličnom iskustvu iz izvornog teksta, ova mala promjena donijela je nekoliko primjetnih koristi:

-više vremena da se razmisli o trenutnim i predstojećim izazovima
-osjećaj otklona od problema koji su kod kuće djelovali intenzivnije
-mirniji početak radnog dana
-manje pretjeranog razmišljanja o brigama tokom rada
-bolji osjećaj povezanosti sa ljudima iz kraja
-vedrije raspoloženje.

Izlazak iz kuće omogućio je da se napravi jasnija granica između posla i privatnog vremena. Brige nisu nestale, ali su postale manje agresivne i opterećujuće tokom radnog dana. Ustajanje ranije u početku je predstavljalo izazov. Ipak, do kraja nedjelje, vrijeme napolju postalo je dio dana koji se iščekuje.

Važno je znati da je ovo lično zapažanje, a ne dokaz da će ista rutina svima donijeti i takav rezultat. Ono, međutim, pokazuje kako jednostavna promjena može da stvori prostor za predah i olakša suočavanje sa svakodnevnim brigama.

Kako da provedemo više vremena napolju kada nemamo vremena za šetnju

Raspored ne dozvoljava svima da izađu prije i poslije posla. Zato aktivnost treba da prilagodimo svojim obavezama i mogućnostima. Neke od jednostavnih opcija su kratka šetnja tokom pauze za ručak, jutarnja kafa u dvorištu ili na terasi, rad u bašti, meditacija ili vježbe opuštanja na otvorenom.

Važno je da izaberemo naviku koju možemo redovno da održavamo, bez dodatnog pritiska da svaki izlazak mora da bude dugotrajan.

Šta još može da pomogne kada nas brige preplave?

Pored kretanja i boravka napolju, u suočavanju sa anksioznošću mogu da pomognu vježbe disanja, tehnike usmjeravanja pažnje na sadašnji trenutak i zapisivanje misli.

Britanska Nacionalna zdravstvena služba predlaže i da odredimo kratko vrijeme tokom dana kada ćemo se posvetiti brigama, umjesto da im se stalno vraćamo. Korisno može da bude i preispitivanje uznemirujućih misli: šta zaista znamo o situaciji, a šta samo pretpostavljamo? Ponekad pomaže da problem sagledamo iz šire perspektive ili da razmislimo šta bismo rekli bliskoj osobi koja prolazi kroz istu situaciju.

Kada je potrebna stručna podrška, psihoterapija, uključujući kognitivno-bihejvioralnu terapiju, može da pomogne da prepoznamo i mijenjamo obrasce razmišljanja i ponašanja koji održavaju anksioznost.

Šta je pravilo 333 za anksioznost?

Pravilo 333 je jednostavna tehnika usmjeravanja pažnje na neposredno okruženje. U varijanti opisanoj u izvornom tekstu potrebno je da:

-dodirnete tri predmeta u svojoj blizini
-imenujete tri stvari koje vidite
-prepoznate tri zvuka koja čujete.

Cilj je da pažnju preusmjerite sa uznemirujućih misli na ono što se trenutno nalazi oko vas. Ova vježba nekim ljudima može da pomogne da se smire, ali ne zamjenjuje liječenje kada je ono potrebno.

Kada zbog anksioznosti treba da potražimo pomoć?

Povremena napetost i zabrinutost dio su života. Međutim, ako anksioznost remeti san, posao, odnose ili svakodnevne aktivnosti, važno je da razgovaramo sa ljekarom ili stručnjakom za mentalno zdravlje. Ne treba da čekamo mjesecima da bismo zatražili pomoć. Trajanje tegoba jeste važno za postavljanje pojedinih dijagnoza, ali podrška može da bude potrebna mnogo ranije.

Ovo lično iskustvo pokazuje da dvije kratke šetnje mogu da budu koristan dio svakodnevne brige o sebi. Kada su tegobe uporne ili izražene, takve navike treba da prate odgovarajuću stručnu procjenu i liječenje.