Trčanje, šetnja ili tegovi: Evo koji trening najviše podiže raspoloženje

16.11.2026. | 14:29 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Fizička aktivnost ne utiče samo na izgled i kondiciju, već ima važnu ulogu i u očuvanju mentalnog zdravlja. Ipak, nisu svi treninzi isti kada je riječ o uticaju na raspoloženje, smanjenje stresa i osjećaj zadovoljstva.

Dok pojedine aktivnosti mogu donijeti gotovo trenutno poboljšanje raspoloženja, druge doprinose dugoročnijoj regulaciji emocija i boljem psihičkom stanju. Iza osjećaja zadovoljstva nakon treninga ne stoji samo jedan „hormon sreće“, već niz biohemijskih procesa u kojima učestvuju endorfini, endokanabinoidi, serotonin i dopamin.

Zato izbor aktivnosti može imati značajnu ulogu, ali ne postoji jedan univerzalno najbolji trening. Intenzitet, trajanje, redovnost i lično uživanje u vježbanju podjednako su važni.

Kardio trening za brzo poboljšanje raspoloženja

Trčanje, brzo hodanje, vožnja bicikla i plivanje posebno se izdvajaju kada je riječ o pozitivnom uticaju na raspoloženje. Tokom aerobnih aktivnosti ubrzava se rad srca, poboljšava cirkulacija i pokreću različiti procesi u mozgu koji učestvuju u regulaciji emocija.

Posebno su zanimljivi endokanabinoidi, supstance koje organizam sam proizvodi i koje se povezuju sa osjećajem zadovoljstva, smanjenjem napetosti i boljom kontrolom stresa. Njihovo djelovanje dovodi se u vezu i sa poznatim osjećajem euforije nakon trčanja, koji se naziva „runner's high“.

Za pozitivan efekat nije neophodno iscrpljivati se. Već 30 minuta brzog hodanja ili vožnje bicikla umjerenim intenzitetom može doprinijeti boljem raspoloženju.

Trening snage nije važan samo za mišiće

Vježbe sa opterećenjem, poput čučnjeva, iskoraka, mrtvog dizanja i vježbi za gornji dio tijela, mogu imati pozitivan uticaj i na mentalno zdravlje.

Jedan od razloga je osjećaj postignuća koji se javlja kada osoba postepeno povećava opterećenje, savladava zahtjevnije vježbe i primjećuje napredak. To može doprinijeti većem samopouzdanju i osjećaju kontrole nad sopstvenim tijelom.

Istraživanja ukazuju da trening snage može pomoći u ublažavanju simptoma depresije. Zbog toga tegove ne treba posmatrati isključivo kao sredstvo za izgradnju mišića i oblikovanje figure, već i kao dio rutine koja podržava psihičko blagostanje.

Joga i pilates za smanjenje stresa

Joga se zasniva na kombinaciji kontrolisanog disanja, pokreta, ravnoteže i usmjeravanja pažnje. Zbog toga može biti posebno korisna osobama koje se svakodnevno suočavaju sa stresom, napetošću i mentalnim umorom.

Povezuje se sa smanjenjem simptoma anksioznosti i depresije, a njena prednost je u tome što istovremeno uključuje fizičku aktivnost i tehnike opuštanja.

Pilates je takođe dobar izbor za povezivanje pokreta i disanja, razvoj svijesti o tijelu i poboljšanje držanja. Ipak, naučni dokazi o njegovom uticaju na mentalno zdravlje nisu zastupljeni u istoj mjeri kao istraživanja o jogi.

Ples spaja fizičku aktivnost i uživanje

Ples je još jedan način da se istovremeno aktivira tijelo i popravi raspoloženje. Osim što može predstavljati ozbiljan kardio trening, uključuje muziku, ritam, koordinaciju i emocionalno izražavanje.

Kada se muzika spoji sa pokretom, aktivira se više različitih sistema u organizmu. Ples može doprinijeti boljem raspoloženju, smanjenju osjećaja usamljenosti i većoj povezanosti sa drugim ljudima, naročito kada se praktikuje u grupi.

Za razliku od klasičnih treninga, ne zahtijeva brojanje ponavljanja i praćenje rezultata, pa može biti dobar izbor za one kojima teretana nije posebno privlačna.

Brzo hodanje kao najjednostavnija navika

Za bolje raspoloženje nije neophodno trčati, podizati tegove ili provoditi sate u teretani. Brzo hodanje jedna je od najpristupačnijih aktivnosti koja može doprinijeti boljem raspoloženju, kvalitetnijem snu i smanjenju svakodnevne napetosti.

Posebno se izdvaja hodanje na otvorenom, jer osim fizičke aktivnosti donosi promjenu okruženja, izlaganje dnevnom svjetlu i priliku za odmor od ekrana i svakodnevnih obaveza.

Čak i aktivnosti nižeg intenziteta mogu imati pozitivan uticaj na mentalno zdravlje, a Svjetska zdravstvena organizacija ističe da redovno kretanje doprinosi smanjenju simptoma depresije i anksioznosti.

Šta se zapravo dešava sa „hormonima sreće“?

Izraz „hormon sreće“ često se koristi kao zajednički naziv za nekoliko supstanci koje učestvuju u regulaciji raspoloženja, ali ne postoji samo jedan hormon zaslužan za osjećaj sreće.

Endorfini djeluju kao prirodni analgetici koje organizam proizvodi. Mogu pomoći u smanjenju osjećaja bola i doprinijeti prijatnom osjećaju nakon fizičkog napora.

Dopamin učestvuje u sistemu nagrađivanja, motivaciji i osjećaju zadovoljstva. Povezan je i sa osjećajem postignuća kada ostvarimo određeni cilj.

Serotonin ima važnu ulogu u regulaciji raspoloženja, sna i apetita, a fizička aktivnost može uticati na procese povezane s ovom supstancom.

Endokanabinoidi se mogu povećati nakon aerobnog treninga, a povezuju se sa osjećajem opuštenosti, smanjenjem stresa i boljim raspoloženjem.

Važno je da se ove supstance ne oslobađaju na isti način tokom svakog treninga. Intenzivnije vježbanje ne znači automatski i veći osjećaj sreće.

Koliko često treba trenirati?

Za pozitivne efekte na mentalno zdravlje najvažnija je redovnost, a ne iscrpljivanje organizma. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, odrasli bi trebalo da imaju između 150 i 300 minuta umjerene aerobne aktivnosti sedmično, odnosno između 75 i 150 minuta intenzivnije aktivnosti.

Uz to se preporučuju i vježbe za jačanje mišića najmanje dva dana sedmično.

Praktična kombinacija može obuhvatiti tri treninga snage sedmično, dva do tri kardio treninga ili brže šetnje, kao i jedan trening joge, istezanja ili pilatesa.

Ipak, nije neophodno sve aktivnosti uklopiti u zasebne treninge. Najvažnije je pronaći ritam koji je moguće održavati bez pretjeranog umora i pritiska.

Kardio trening posebno se izdvaja po uticaju na simptome depresije i anksioznosti, dok trening snage donosi dodatne fizičke i psihološke koristi. Najbolji izbor zato nije nužno aktivnost tokom koje se troši najviše kalorija, već ona nakon koje se osjećate bolje i kojoj ćete se rado vraćati.

Fizička aktivnost može biti važna podrška mentalnom zdravlju, ali nije zamjena za stručnu pomoć kada su u pitanju dugotrajni ili izraženi simptomi depresije i anksioznosti.