Ishrana od presudnog značaja: Evo kako utiče na zdravlje mozga

14.05.2026. | 19:42

​Način ishrane mogao bi imati mnogo veći uticaj na zdravlje mozga nego što se ranije vjerovalo, a stručnjaci upozoravaju da pravilna ishrana može pomoći u očuvanju pamćenja i smanjenju rizika od Alchajmerove bolesti i drugih oblika demencije.

Kako prenosi “CBS News”, nutricionisti i istraživači povezani sa “Alzheimer’s Association” organizacijom ističu da određeni obrasci ishrane mogu pozitivno uticati na kognitivne funkcije i usporiti propadanje mozga povezano sa starenjem.

Posebna pažnja posljednjih godina usmjerena je na takozvanu MIND dijetu, kombinaciju mediteranske i DASH ishrane razvijenu upravo s ciljem zaštite mozga i smanjenja rizika od neurodegenerativnih bolesti. Naziv MIND dolazi od izraza “Mediterranean-DASH Intervention for Neurodegenerative Delay”, a dijeta stavlja fokus na lisnato zeleno povrće, bobičasto voće, integralne žitarice, maslinovo ulje, orašaste plodove i ribu.

Prema istraživanju koje je predstavljeno na godišnjem sastanku Američkog društva za nutricionizam, osobe koje su se dosljedno pridržavale MIND dijete imale su značajno manji rizik od razvoja Alchajmerove bolesti i drugih oblika demencije. Studija je obuhvatila gotovo 93.000 odraslih osoba starosti između 45 i 75 godina, a rezultati su pokazali da su ispitanici sa najvećim stepenom pridržavanja ove dijete imali devet odsto manji rizik od demencije.

Istraživači su posebno naglasili da čak i ljudi koji su tek kasnije u životu promijenili način ishrane mogu ostvariti korist. Kod ispitanika koji su tokom deset godina poboljšali kvalitet svoje prehrane rizik od demencije bio je smanjen za čak 25 odsto u poređenju sa osobama čija se ishrana pogoršala. “Nikada nije prekasno usvojiti zdraviju prehranu kako bi se zaštitio mozak”, navela je profesorica Song-Ji Park sa Univerziteta Havaji u Manoi.

Lisnato povrće i bobičasto voće među najvažnijim namirnicama

Stručnjaci ističu da posebno važnu ulogu imaju lisnato zeleno povrće poput špinata, kelja i blitve, koje je bogato vitaminima, folatima i antioksidansima povezanim sa sporijim starenjem mozga. Jedno ranije istraživanje pokazalo je da osobe koje jedu najmanje sedam porcija zelenog povrća sedmično imaju moždane funkcije uporedive sa osobama gotovo 19 godina mlađim.

Pored zelenog povrća, stručnjaci izdvajaju i bobičasto voće, naročito borovnice, zbog visokog sadržaja flavonoida i antioksidansa koji mogu pomoći u zaštiti nervnih ćelija od oksidativnog stresa. Takođe se preporučuju maslinovo ulje, orašasti plodovi, integralne žitarice i masna riba bogata omega-3 masnim kiselinama.

Naučnici naglašavaju da omega-3 masne kiseline imaju važnu ulogu u očuvanju moždanih ćelija i smanjenju upalnih procesa povezanih sa kognitivnim padom. Upravo zbog toga se losos, sardine i tuna često nalaze među glavnim preporukama za “hranu za mozak”.

Ultra-procesirana hrana povezana sa slabijom koncentracijom

S druge strane, sve više istraživanja upozorava na negativan uticaj ultra-procesirane hrane na mozak. Nedavna studija objavljena u časopisu “Alzheimer's & Dementia” pokazala je da čak i umjerena konzumacija takve hrane može negativno uticati na pažnju i brzinu obrade informacija.

Naučnici navode da hrana bogata šećerom, zasićenim mastima, natrijumom i vještačkim aditivima može podstaći upalne procese, oksidativni stres i insulinsku rezistenciju, što sve može povećati rizik od demencije i drugih neurodegenerativnih bolesti. Posebno se upozorava na čestu konzumaciju grickalica, gaziranih pića, gotovih obroka i brze hrane.

Stručnjaci ističu da zdrava ishrana ne djeluje samo direktno na mozak, već i indirektno kroz zaštitu srca i krvnih sudova. Budući da mozak zavisi od kvalitetne cirkulacije, ishrana koja smanjuje rizik od hipertenzije, dijabetesa i gojaznosti istovremeno štiti i kognitivne funkcije.

Gljive, orašasti plodovi i kafa sve češće na listi preporuka

Pored klasičnih preporuka, istraživači sve više pažnje posvećuju i određenim namirnicama koje bi mogle imati dodatni zaštitni efekat na mozak. Među njima su gljive, naročito vrste poput šitake i oyster gljiva, koje sadrže ergotionein – snažan antioksidans povezan sa boljim kognitivnim funkcijama i manjim rizikom od demencije.

Pozitivni efekti povezuju se i sa orasima, tamnom čokoladom, zelenim čajem i kafom zbog visokog sadržaja polifenola i antioksidansa. Nutricionisti ipak upozoravaju da nijedna pojedinačna namirnica nije “čudesni lijek”, već da je ključ u ukupnom obrascu ishrane i dugoročnim navikama.

“Alzheimer's Association” naglašava da ishrana predstavlja samo jedan dio zaštite mozga, uz fizičku aktivnost, društvenu angažovanost, kvalitetan san i mentalnu stimulaciju. Stručnjaci upozoravaju da gotovo polovina slučajeva demencije može biti povezana sa faktorima životnog stila na koje je moguće uticati.

Sve veći broj naučnih studija zbog toga ukazuje da zdrava prehrana nije važna samo za fizički izgled i srce, već i za očuvanje pamćenja, koncentracije i mentalnih sposobnosti tokom starenja.