Banjalučki doktor razbija mitove: Da li je pomjeranje sata zaista opasno po zdravlje? FOTO

Dragan Milošević | BL Portal

25.09.2026. | 14:49 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Uskoro nas očekuje jesenje pomjeranje kazaljki i prelazak na zimsko računanje vremena. Mada neki s radnošću iščekuju sat vremena sna više,  ulazak u novi ritam kod mnogih izaziva umor, pospanost i pad energije. Zbog toga se u danima koji slijede možemo osjećati tromo, razdražljivo i dekoncentrisano, dok se naš organizam bavi unutrašnjim usklađivanjem.

Da li je promjena sata opasna za organizam?

Prema riječima dr Obrena Tomića iz Zdravstvenog centra “Health Express” u Banjaluci, nema razloga za paniku jer su efekti promjene sata kod većine ljudi kratkotrajni.

„Ne bih rekao da je ‘promjena sata opasna’ kako nam se često plasiraju informacije. Efekti postoje, ali su kod većine ljudi prolazni, a rizik za pojedinca je poprilično mali, naročito ako se na to pripremimo na odgovarajući način. Mi imamo naš cirkadijalni biološki sat koji je snažno povezan sa ciklusom svjetlosti i mraka. Kada naglo promijenimo vrijeme, dolazi do privremenog nesklada između tog unutrašnjeg sata i vremena kada ustajemo, jedemo, uzimamo terapiju i odlazimo na spavanje“, objašnjava dr Tomić za BL portal.

On navodi da su najčešće posljedice promjene kvaliteta i trajanja sna, pospanost, umor tokom dana, slabija koncentracija i promjena raspoloženja, a kod nekih i glavobolja ili malaksalost. Za potpuno prilagođavanje novoj navici ustajanja organizmu je obično potrebno od 7 do 14 dana.

Oprez za hronične bolesnike

Kada je riječ o osobama sa hroničnim oboljenjima, mala odstupanja u dnevnoj rutini zahtijevaju određenu dozu opreza.

„Kod hroničnih bolesnika važnije je to što i mala promjena sna, stresa i dnevne rutine može uticati na regulaciju krvnog pritiska, glikemije i drugih fizioloških procesa. To traži od osobe sa hipertenzijom, dijabetesom, srčanim bolestima ili epilepsijom da budu pažljive u prvim danima nakon promjene vremena, ali nema razloga da očekujemo ozbiljan poremećaj kod svakog pacijenta“, ističe naš sagovornik.

Kako prilagoditi uzimanje lijekova?

Jedno od najčešćih pitanja pacijenata koji svakodnevno piju terapiju jeste da li satnicu uzimanja lijekova treba pomjerati naglo ili postepeno.

„Za većinu lijekova koji se uzimaju jednom dnevno, uobičajeno je da se terapija nastavi prema novom vremenu na satu. Međutim, kod lijekova poput antiepiletika, insulina, antiparkinsonika i drugih kod kojih je vrijeme uzimanja posebno važno, savjetuje se postepeno pomjeranje koje se približava ‘novom vremenu’ uzimanja lijeka. Tako što će tri dana zaredom pred promjenu vremena promijeniti vrijeme uzimanja lijeka za po 15 minuta bliže novom vremenu i samim tim se postepeno prilagoditi novom režimu“, savjetuje dr Tomić, dodajući da ne postoji univerzalno pravilo za sve i da za većinu standardnih terapija sat vremena razlike ne pravi komplikacije.

Oscilacije pritiska i šećera: Nemojte sami mijenjati doze!

Nakon pomjeranja sata mogu se javiti blagi skokovi ili padovi krvnog pritiska i nivoa šećera u krvi, ali dr Tomić naglašava da to zavisi od mnogo faktora – sna, stresa, ishrane, kofeina i fizičke aktivnosti.

„Najvažnije je da pacijenti ne mijenjaju dozu terapije na osnovu jedne povišene ili snižene vrijednosti, već da nastave redovno mjerenje i prate promjene. Ako vrijednosti značajno ili uporno odstupaju od uobičajenih, tada se treba javiti ljekaru“, upozorava doktor.

Jesenje pomjeranje sata ne nosi rizik od infarkta

Za razliku od proljećnog pomjeranja sata, kada se gubi sat vremena i kada istraživanja bilježe učestalije kardiovaskularne smetnje, jesenje vraćanje sata ne nosi takve rizike.

„Prema istraživanjima, nema jasnih poveznica sa jesenjim pomjeranjem sata i rizicima od srčanog ili moždanog udara, koliko ih ima zapravo sa proljećnim pomjeranjem. Ne bih govorio da je vraćanje sata samo po sebi period kada treba očekivati više infarkta ili moždanih udara. Mnogo je važnije da pacijenti ne pripisuju ozbiljne simptome jednostavnoj ‘promjeni vremena'“, ističe dr Tomić za BL portal.

On podsjeća da u slučaju iznenadnih simptoma – poput bola i pritiska u grudima, otežanog disanja, hladnog znoja, iznenadne slabosti, utrnulosti jedne strane tijela, poremećaja govora ili vida i jake, neuobičajene glavobolje, treba odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Zašto nas muči nesanica iako “dobijamo” sat vremena sna?

Iako nam jesenje pomjeranje sata na papiru daje sat vremena više za odmor, mnogi se prvih dana bude ranije nego što bi trebalo ili imaju problem da utonu u san.

„Unutrašnji biološki sat našeg organizma ne može se reprogramirati preko noći, pa iako sat na zidu pokazuje da imamo vremena za spavanje, naše tijelo i dalje radi po starom rasporedu. Zbog toga se u prvim danima mnogi ljudi bude sat vremena ranije nego što je potrebno, dok uveče imaju problem sa nesanicom“, objašnjava naš sagovornik.

Prirodna adaptacija umjesto lijekova

Dr Tomić ističe da zdravim osobama nisu potrebni nikakvi lijekovi ili preparati za spavanje.

„Kod većine zdravih ljudi nije potrebno koristiti lijekove samo zbog promjene sata. Mnogo važnije je nekoliko dana održavati redovno vrijeme odlaska na spavanje i buđenja, izbjegavati kasno korištenje kofeina i alkohola i izložiti se dnevnom svjetlu u odgovarajuće vrijeme. Oni koji žele da na ‘bezbolniji’ način prođu ovu tranziciju mogu već nekoliko dana ranije pomjeriti odlazak na spavanje i buđenje za 15 do 30 minuta kasnije. Preporučuje se boravak na svježem vazduhu i dnevnom svjetlu, dok bi u večernjim satima trebalo izbjegavati tešku hranu, kofein, alkohol i intenzivan trening. Ako problem sa spavanjem potraje, treba tražiti uzrok, a ne samo kupovati određene preparate“, objašnjava on. .

Umor od promjene sata ili jesenja depresija?

Na kraju, dr Tomić pojašnjava kako napraviti razliku između obične adaptacije organizma na zimsko računanje vremena i sezonskog afektivnog poremećaja, odnosno jesenje depresije.

„U suštini, ako je osoba samo nekoliko dana umornija nakon promjene sata, to najčešće možemo objasniti adaptacijom. Ako se sedmicama održavaju izražen umor, gubitak interesa, promjene raspoloženja i funkcionisanja, tada više ne govorimo o navikavanju na promjenu sata i treba razmišljati o sezonskom afektivnom poremećaju“, zaključuje dr Obren Tomić za BL portal.