Nesanica povećava rizik od šloga: Istraživanje na 1,3 miliona ljudi otkrilo i drugu opasnost

09.10.2026. | 21:55 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Ljudi koji pate od hronične nesanice imaju čak 26 odsto veći rizik od moždanog udara (šloga) i znatno češće završavaju u bolnici, pokazuje najnovije istraživanje.

Svako ko živi sa nesanicom dobro zna koliko hronični nedostatak sna otežava svakodnevno funkcionisanje, smanjuje koncentraciju i iscrpljuje organizam. Međutim, poremećaji spavanja izazivaju mnogo veću štetu od puke pospanosti i umora oni direktno i indirektno narušavaju kardiovaskularni sistem i povećavaju rizik od moždanog udara.

U obimnom pregledu naučnih studija istraživači su detaljno analizirali podatke ukupno 1,3 miliona učesnika iz šest prethodnih istraživanja. Ova opsežna analiza bavila se faktorima rizika za moždani udar, povredama na radu i učestalošću hospitalizacija.

Rezultati ove studije, objavljene prošlog mjeseca u časopisu „Sleep Medicine Reviews“, pokazali su jasnu i zabrinjavajuću vezu:

Pacijenti koji pate od nesanice imaju 26 odsto veći rizik od moždanog udara.

Imaju i 28 odsto veći rizik od prijema u bolnicu iz bilo kojeg zdravstvenog razloga.

Zašto loš san utiče na mozak i srce

Iako nekome veza između nesanice i šloga može djelovati slučajno ili neočekivano, stručnjaci naglašavaju da za nju postoje čvrsta medicinska objašnjenja.

– San utiče na mnoge aspekte zdravlja i opšteg blagostanja organizma, zbog čega ga moramo shvatiti izuzetno ozbiljno – upozorava dr Bet Malou, neurolog i načelnica Odjeljenja za poremećaje spavanja u bolnici „Vanderbilt Helt“ u Tenesiju.

Međutim, veza između ova dva stanja složenija je nego što se na prvi pogled čini, ističe dr V. Kristofer Vinter, neurolog i specijalista medicine spavanja u Virdžiniji.

Ovo nije jedina studija koja ukazuje na opasne posljedice neprospavanih noći. Analiza podataka iz 2023. godine, objavljena u časopisu „Neurology“, sprovedena na uzorku od 31.126 odraslih osoba, zaključila je da su pacijenti sa simptomima nesanice imali znatno veću vjerovatnoću da dožive moždani udar tokom devetogodišnjeg perioda praćenja.

Istraživači su naglasili da je ova veza bila posebno izražena kod odraslih osoba mlađih od 50 godina.

Šta se tačno dešava u organizmu tokom neprospavanih noći

Nesanica se u medicini definiše kao poteškoća sa uspavljivanjem, učestalo buđenje tokom noći ili nemogućnost održavanja kvalitetnog sna, a ovi problemi javljaju se tri ili više puta sedmično. Ljekari objašnjavaju da ovaj poremećaj podstiče opasne procese na više nivoa:

Hronični zapaljenski procesi: Poremećaj sna podstiče sistemske upale u organizmu i ubrzava formiranje krvnih ugrušaka (tromba) koji mogu blokirati protok krvi kroz moždane krvne sudove.

Povećano lučenje hormona stresa: Nedostatak kvalitetnog odmora drastično povećava oslobađanje kortizola u krvi.

Oštećenje krvnih sudova: Vremenom povišen nivo kortizola doprinosi visokom krvnom pritisku i ubrzanom radu srca.

– Ove promjene mogu podstaći nakupljanje masnih naslaga i plaka u arterijama, čime se potencijalno drastično povećava rizik od moždanog i srčanog udara – objašnjava za „Prevention“ dr Kristofer Ji, vaskularni hirurg u Kaliforniji.

Pored toga, nesanica narušava cjelokupan metabolizam, povećavajući rizik od gojaznosti, dijabetesa i povišenog nivoa lošeg holesterola u krvi. Sve to zajedno predstavlja značajne faktore rizika za kardiovaskularna oboljenja i moždani udar.

Začarani krug: Da li nesanica uzrokuje šlog ili je njegov rani znak?

Ljekari ukazuju na to da veza između lošeg sna i moždanog udara funkcioniše u oba smjera.

– Osobe koje imaju predispoziciju za moždani udar često su veoma sklone nesanici ili stanjima koja narušavaju kvalitet i kontinuitet sna. Važi i obrnuto: nesanica stvara podlogu za nastanak kardiovaskularnih bolesti i šloga, posebno zbog toga što je nesanica često nedovoljno precizno definisan pojam i u praksi služi kao zamjena za opšti pojam lošeg sna – naglašava dr Vinter.

Nesanica se uspješno liječi: Koje opcije postoje?

Iako analiza nije direktno ispitivala da li liječenje nesanice automatski smanjuje rizik od šloga, medicinski konsenzus je jasan: pravovremena briga o snu pomaže u uklanjanju ključnih faktora koji doprinose razvoju teških kardiovaskularnih oboljenja.

Nesanica je stanje koje zahtijeva liječenje, a ne ignorisanje.

Prema preporukama američkog Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv (NHLBI), terapija nesanice obuhvata kombinaciju nekoliko pristupa:

Bolja higijena spavanja – odlazak na spavanje u isto vrijeme, spavanje u mračnoj i prohladnoj prostoriji i izbjegavanje ekrana prije sna.

Terapija lijekovima – uzimanje lijekova pod strogim nadzorom ljekara.

Kognitivno-bihejvioralna terapija za nesanicu (KBT-I).

Uspješno liječenje podrazumijeva detaljno ispitivanje uzroka gubitka sna, jer nesanica može biti samostalna dijagnoza, ali i simptom drugog, skrivenog zdravstvenog problema.

– Kada je nesanica simptom, naš primarni cilj je da otkrijemo koji je osnovni poremećaj u pozadini, bilo da je to opstruktivna apneja u snu, neželjeni efekat lijekova, anksioznost ili sindrom nemirnih nogu, a zatim liječimo konkretan poremećaj – ističe dr Vinter.

U slučajevima kada je primarna dijagnoza sama nesanica, ljekari primjenjuju kognitivno-bihejvioralnu terapiju (KBT-I) kako bi pomogli pacijentima da prepoznaju i promijene negativna uvjerenja i emocije koje im remete san. Ova metoda se u savremenoj medicini smatra zlatnim standardom liječenja.

– KBT-I je izuzetno korisna jer obuhvata širok spektar terapijskih opcija i pomaže pacijentima da promijene pogrešne obrasce razmišljanja o spavanju. Mnogi, na primjer, misle: „Ako večeras ne budem dobro spavao, sutra me čeka užasan dan“, a upravo takav pritisak i anksioznost dodatno pogoršavaju nesanicu – objašnjava dr Malou.

Kada je vrijeme za odlazak kod ljekara?

Ako problemi sa spavanjem traju duže vrijeme i ne popravljaju se uprkos primjeni osnovnih pravila higijene sna, stručnjaci poručuju da je vrijeme da se potraži stručna pomoć.

– Obratite se svom ljekaru opšte prakse ili posjetite specijalistu medicine spavanja radi dodatne dijagnostike i podrške. Specijalista će detaljno provjeriti da li se iza nesanice krije ozbiljan zdravstveni uzrok, kao što je opstruktivna apneja – poručuje dr Malou.

Ljekari apeluju da se problem ne odlaže i da se reaguje na vrijeme.

– Što prije preduzmete korake, to bolje. Nesanica, baš kao i kardiovaskularne bolesti, znatno se lakše i uspješnije drži pod kontrolom kada se liječenje započne u ranoj fazi – zaključuje dr Vinter, prenosi Blic.