Anksioznost kao posljedica manjka holina, koje namirnice imaju najviše materije bitne za rad mozga, jetre

14.03.2026. | 21:40

Anksioznost je reakcija tijela na stres, strah ili neizvjesnost. Prirodna je i ispoljava se osjećajem nelagode, stalnog iščekivanja onog najgoreg i bez jasnog spoljnog povoda.

Smatra se da više od 30 odsto osoba iskusi anksiozni poremećaj u većem ili manjem stepenu u nekom periodu života.

Kada je umjerena, skoro je sastavni dio života, ipak ako je stalna i kada počne da ometa svakodnevni život postaje ozbiljan problem. Neka naučna saznanja kažu da bi anksioznost mogla da bude posljedica manjka jedne bitne hranjive materije. Holin je nutrijent koji sve više privlači pažnju zbog moguće povezanosti sa mentalnim zdravljem.

Može li holin da bude zamjena za psihoterapiju ili lijekove

Holin je esencijalna hranjiva materija ključna za izgradnju ćelija, kao i za dobar rad mozga i jetre. Holin u određenim količinama proizvodi jetra, ali ne dovoljno i zato mora da se unosi ishranom.

Holin je osnova za acetilholin, neurotransmiter perifernog i centralnog nervnog sistema koji prenosi nervne impulse i omogućava komunikaciju između nervnih ćelija i mišića. Acetilholin pomaže i u regulaciji raspoloženja i pamćenja. Nova istraživanja dovode u vezu manjak holina sa anksioznim poremećajima.

Bitno je ipak naglasiti da holin nikako ne može da bude zamjena za psihoterapiju, lijekove ili stručnu pomoć u terapiji mentalnih poremećaja. Naučnici upozoravaju osobe koje se liječe od anksioznosti da ne prekidaju terapiju zbog ovakvih informacija.

Holin i anksioznost: šta pokazuju istraživanja

Nedavni napredak u snimanju mozga dao je naučnicima nove mogućnosti za proučavanje anksioznih poremećaja. Pomoću protonske magnetne rezonantne spektroskopije moguće je da se u realnom vremenu analizira hemijski sastav tkiva mozga. Meta-analiza koja je obuhvatila više od 20 studija nedavno je objavljena u časopisu Molecular Psychiatry. Ova studija navodi da osobe sa anksioznim poremećajima dosljedno imaju niži nivo ukupnih jedinjenja koja sadrže holin u ključnim dijelovima mozga, uključujući prefrontalni korteks.

Prefrontalni korteks funkcioniše kao komandni centar mozga – pomaže nam u donošenju odluka i reguliše reakcije na strah i stres. Kada je nivo holina u ovom regionu niži, „racionalnom“ dijelu mozga može da bude teže da kontroliše signale koji dolaze iz „anksioznog“ dijela mozga. Niži nivo holina primijećen je kod različitih tipova anksioznih poremećaja.

Jedna od teorija navodi da mozak brže troši holin kada je u stanju stalne pojačane aktivnosti tokom hronične anksioznosti. Holin se koristi za popravku ćelija i podršku nervnim funkcijama. Pošto mora da se nadoknadi ishranom, njegov nedostatak može da doprinese dugotrajnoj neravnoteži i anksioznosti, pišpe “eKlinika”.

Smatra se da postoji veza između niskog nivoa holina u mozgu i anksioznosti, ali nije dokazan direktan uzročno-posljedični odnos. To znači da stručnjaci ne mogu sa sigurnošću da kažu da nedostatak holina izaziva anksioznost. S druge strane, smatra se da većina osoba ipak ne unosi preporučenu količinu holina. Ovaj nutrijent ima mnogo važnih uloga u organizmu: doprinosi zdravlju mozga, utiče na strukturu ćelija, ali i na pravilan rad jetre.

Kako da povećamo unos holina

Nutricionista Lauren Manaker kaže da je holin jedna od hranjivih materija koju ne unosimo u dovoljnim količinama.

Iako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se potvrdilo da li veći unos holina može da smanji simptome anksioznosti, konzumacija namirnica bogatih holinom biće od koristi za cjelokupno zdravlje. Preporuka je da žene unose oko 425, a muškarci oko 550 miligrama (mg) dnevno. Tokom trudnoće i dojenja potrebe su veće – oko 450, odnosno 550 miligrama dnevno – navodi Manaker.

U kojim namirnicama ima holina?

Jaja

Jaja su jedan od najboljih prirodnih izvora holina. Jedno veliko jaje sadrži oko 147 mg holina. Važno je da jedemo i žumance, jer se upravo u njemu nalazi najveći dio holina.

Nemasno i živinsko meso

Piletina, ćuretina i nemasna govedina takođe sadrže dosta holina. Goveđa džigerica ima naročito visok nivo holina.

Riba

Losos i bakalar sadrže holin, ali riba ima i omega-3 masne kiseline koje dodatno jačaju zdravlje mozga.

Mlijeko

Pored kalcijuma za zdravlje kostiju, mlijeko je još jedan dobar izvor holina.

Biljne opcije

Iako je holin zastupljeniji u namirnicama životinjskog porijekla, postoje i biljni izvori holina, ipak u nešto manjim količinama. To su soja (edamame ili tofu), brokoli, karfiol, prokelj, krompir, crveni pasulj i kinoa.

Postoje i suplementi holina, koji mogu biti opcija ako je teško postići dovoljan unos putem ishrane. Ipak, prije uzimanja bilo kog suplementa obavezno se posavjetujte sa ljekarom.