Želite brati krupne, sočne plodove? Savjeti kako da zalijevate paradajz da bi dobili dobar rod

01.06.2026. | 21:41

Zalivanje paradajza svakog drugog dana “odozgo”, po listu i sa crijevom u ruci, najbrži je put da plodovi popucaju i ostanu kiseli. Nije tu problem u količini vode, nego u tome gdje ona završava i kada je sipate.

Sigurno ste primijetili onog komšiju koji u svom malom dvorištu od deset kvadrata bere krupne, sočne plodove, dok vi, iako imate pet redova, jedva napunite tanjir.

Zašto zalivanje po listovima šteti paradajzu?

Upamtite, junsko sunce ne prašta. Čim prođe deset sati ujutru, zemlja se toliko zagrije da hladna voda iz crijeva pravi pravi šok za korijen. List se od toga sprži i ošteti, cvjetovi masovno otpadaju, a paradajz, umjesto da se fokusira na plod, svu svoju snagu troši samo na to – da nekako preživi.

Paradajz nije salata, pa da mu malo vode s površine bude dovoljno. Njegov korijen ide duboko i traži vlagu na nekih 25 do 30 centimetara ispod zemlje. Kad ga zalivate svaki dan po malo, korijen ostaje plitko, pa biljka postane kao dijete – zavisi od vas i čim preskočite jedan dan na ovoj vrućini, ona odmah vene.

Koliko često treba zalivati paradajz?

Zapamtite samo jedno pravilo koje zlata vrijedi: zalivajte ga rjeđe, ali obilno. Dovoljno je dva do tri puta nedjeljno, ali svaki put ga nalijte toliko da se zemlja oko korena dobro natopi. Najlakše vam je da provjerite prstom – gurnite ga u zemlju, i ako je suvo sve do drugog članka, vrijeme je za vodu.

Za odraslu biljku računajte na nekih 4 do 5 litara vode po zalivanju, na svaka dva do tri dana. U jeku najveće žege, kad temperatura pređe 32 stepena, slobodno ga zalivajte svaki drugi dan, ali nemojte pretjerivati. Ako se zemlja stalno “davi” u vodi, korijen će početi da truli, a listovi će vam požutjeti od dna ka vrhu.

Da li je kišnica bolja od vode iz česme?

I još jedan savjet – kišnica je za paradajz pravo zlato. Sakupite je u neku staru kantu ispod oluka i on će vam to vratiti slađim plodovima. Ako baš morate vodom iz česme, imajte na umu da je ona često hladna i “tvrda”, pa je najbolje da je ostavite bar pola dana u kanti da odstoji i lijepo se zagrjje na sobnu temperaturu prije nego što njome zalijete baštu.

Kada je najbolje vrijeme za zalivanje?

Najbolje vrijeme za zalijavanje je rano ujutru, negdje između pet i sedam sati. Tada je zemlja još hladna, voda se polako i ravnomjerno upija, a listovi će se sasvim osušiti prije nego što sunce dobro upeče.

Mnogi misle da je zalivanje uveče, čim sunce zađe, jednako dobro, ali to nije baš tako. Tada listovi ostaju vlažni preko cijele noći, a ta vlaga je prava pozivnica za plamenjaču da vam se “useli” u baštu i napravi štetu.

Kako pravilno zalivati paradajz pod korijen?

Zalivanje paradajza pod korijen znači samo jedno – da mlaz vode usmjerite direktno u zemlju oko stabla, i nikako drugačije. Pazite da pritom ne kvasite ni listove, a pogotovo ne plodove. Cilj je da voda stigne tačno tamo gdje treba, do samog korijena, dok sve ono što je iznad zemlje treba da ostane potpuno suvo.

Zaboravite na raspršivače koji kvase listove, to je najbrži put do bolesti i pjegavosti. Kad list ostane mokar na suncu, kapljice rade kao lupa i prže ga. Takođe, nikako ne zalivajte naglo poslije suše; plodovi tada pucaju jer se naglo “napumpaju”vodom.

Koji trikovi pomažu da paradajz bude krupniji i zdraviji?

Nekoliko trikova će vam pomoći da paradajz bude što bolji. Uzmite flašu, izbušite dno na pet mjesta, pa je zakopajte pored stabla grlićem nadole. Voda će polako kapljati pravo u korijen, list ostaje suv, a vi štedite vodu.

Takođe, sloj suve trave ili slame oko stabla (oko 5-7 cm) zadržava vlagu i hladi zemlju. Razlika u rodu može biti i čitava trećina. Samo pazite na dvije stvari:

– Trava mora biti suva, inače će se na vrelu zemlju ukvariti.

– Ostavite “prsten” od 2-3 cm oko stabla. Ne gurajte malč skroz do biljke jer ćete izazvati trulež vrata korijena, zbog koje biljka umije da uvene preko noći.

Kako prepoznati da griješite sa zalivanjem?

Kako znate da ste pogriješili sa zalivanjem? Naime, list se savija na dole i u podne djeluje mlitavo, a u zoru je krut. To je normalno, biljka se brani od isparavanja. Ako je mlitav i ujutru, fali vode. Ako je donji list požutio i mek, ima previše vode i korijen se guši.

Pucanje ploda je skoro uvek priča o neujednačenom zalivanju. Suvo tri dana, pa potop, pa opet suvo. Paradajz ne voli iznenađenja. Konstantna umjerena vlaga daje krupan, sladak plod sa čvrstom kožicom.

Da li paradajz treba zalivati svaki dan?

Često postavljamo sebi pitanje da li paradajz treba zalivati svaki dan? Ne, dovoljno je dva do tri puta nedjeljno, ali obilno.

Svakodnevno zalivanje pravi slab korijen i kiseo plod.

A, šta uraditi kad paradajz puca poslije kiše? Smanjite zalivanje prije najavljene kiše i držite konstantnu vlažnost malčem. Naglo punjenje vodom poslije suše je glavni razlog pucanja, prenosi Krstarica.