Gojaznost ne utiče samo na srce, stvara i ožiljke na bubrezima, kako da spriječimo komplikacije

01.06.2026. | 22:07

Gojaznost i višak kilograma uglavnom dovodimo u vezu sa srčanim problemima ili bolovima u zglobovima, iako ovo stanje realno utiče na rad svih vitalnih organa.

Bubrezi prerađuju krv kako bi uklonili otpadne materije i višak vode iz organizma i održavaju pritom ravnotežu esencijalnih minerala. Kada imamo višak kilograma, bubrezi moraju značajno brže da rade kako bi filtrirali krv i zadovoljili metaboličke zahtjeve povećane tjelesne mase. Ovo stanje stalnog preopterećenja vremenom može da dovede do strukturnih promjena na bubrezima.

Kako gojaznost direktno utiče na funkciju bubrega?

Jedan od primarnih načina na koji se gojaznost i bolesti bubrega prepliću jeste proces koji se naziva hiperfiltracija. Budući da postoji povećana tjelesna masa koju treba podržati, bubrezi povećavaju stopu filtracije. Iako su bubrezi izdržljivi organi, ovaj produženi „forsirani rad“ može da ošteti osjetljive nefrone – osnovne strukturne i funkcionalne jedinice bubrega, odgovorne za filtriranje krvi i stvaranje urina.

Kako se jedan dio nefrona ošteti, preostali zdravi nefroni moraju da rade još jače. Sve ovo opterećuje bubrežnu funkciju i na kraju može, usljed gojaznosti, da dovede do oštećenja bubrega.

Gojaznost kao okidač za druge bolesti

Gojaznost je bolest koja često predstavlja okidač i za razvoj drugih medicinskih stanja koja mogu da poremete rad bubrega.

Dijabetes tipa 2: Višak kilograma je primarni faktor rizika za insulinsku rezistenciju. Visok nivo šećera u krvi toksično djeluje na krvne sudove u bubrezima i dovodi do dijabetičke nefropatije, to jest, oštećuje male krvne sudove u bubrezima.

Hipertenzija: Gojaznost otvara vrata razvoju visokog krvnog pritiska. Pošto su bubrezi puni sićušnih krvnih sudova, visok pritisak može da uzrokuje njihovo sužavanje, slabljenje ili stvrdnjavanje i na taj način umanji snabdijevanje bubrežnog tkiva krvlju.

Metabolički sindrom: Ovaj skup stanja, koji uključuje visok krvni pritisak, visok nivo šećera u krvi i abnormalne nivoe holesterola, značajno povećava rizik od bolesti bubrega.

Kako dolazi do stvaranja ožiljaka na bubrezima?

Kada govorimo o bolestima bubrega usljed gojaznosti, važno je napomenuti specifično stanje zvano fokalna segmentalna glomeruloskleroza (FSGS). Ono se javlja kada se na filterima bubrega pojave ožiljci. Kod gojaznih pacijenata, ovi ožiljci su često rezultat pokušaja bubrega da filtriraju više krvi nego što mogu da obrade. Ljekari napominju da je ovo ozbiljna bolest bubrega kada nastaju ožiljci (skleroza) na dijelovima glomerula, a usljed svega dolazi do propuštanja proteina u mokraću i oštećenja filtracijske funkcije.

Pored navedenog, i masno tkivo kod gojaznih osoba nije samo uskladištena energija; ono je metabolički aktivno. Proizvodi hormone i inflamatorne markere. Hronična upala izazvana viškom masti može da dovede i do oksidativnog stresa u bubrezima, što dodatno ubrzava progresiju hronične bolesti bubrega.

Preventivne mjere i prilagođavanje načina života

Rizik od problema sa bubrezima izazvanih gojaznošću često se može ublažiti proaktivnim promjenama životnih navika. Kontrola tjelesne težine nije samo pitanje estetike; to je klinička neophodnost za zaštitu dugovječnosti bubrega.

Ishrana pogodna za bubrege često odražava ishranu zdravu za srce. Savjetuje se smanjen unos kuhinjske soli koji može da nam pomogne pri kontroli krvnog pritiska. Stručnjaci ističu da su nam proteini neophodni, ali i dodaju da prekomjerne količine mogu dodatno da opterete bubrege. Bitno je da unosimo dovoljno vode koja pomaže bubrezima da lakše oslobode tijelo od viška natrijuma i drugih otpadnih materija metabolizma.

Potrebno je izbjegavati prerađene namirnice, jer mnoge od njih sadrže visok nivo aditiva fosfora i kalijuma, koje opterećeni bubrezi teško prerađuju. Redovno vježbanje omogućava bolju osjetljivost na insulin i snižava krvni pritisak. Takođe pomaže u održavanju zdrave težine, direktno smanjujući teret filtracije sa bubrega. Čak i umjerene aktivnosti, poput brze šetnje od trideset minuta dnevno, mogu da budu od velike koristi.

Šta je često ključni problem?

Bolest bubrega u ranim fazama često se razvija bez očiglednih simptoma, zato su redovni pregledi neophodni za osobe sa visokim indeksom tjelesne mase. Savjetuje se provjera albumina u urinu, testa koji detektuje prisustvo proteina, što je znak ranog oštećenja. Test kreatinina u serumu mjeri koliko dobro bubrezi filtriraju otpadne materije. Bitna je i kontrola krvnog pritiska, koji je najvažniji pojedinačni faktor u sprečavanju daljih oštećenja.

Veza između gojaznosti i bolesti bubrega je realna, ali nije neizbježna. Rana intervencija i redovni pregledi mogu da sačuvaju bubrežnu funkciju.