Svi ga jedemo zimi, ali malo ko zna šta kiseli kupus zapravo radi tijelu

02.11.2025. | 08:22

Za mnoge je upravo on kralj među dodacima uz meso, krompir ili povrće. Da li je kiseli kupus zaista toliko zdrav koliko se tvrdi?

„Kiseli kupus je fermentisani kupus koji se pravi samo od soli i vremena. Proces fermentacije mu daje prepoznatljiv kiselkast ukus koji mnogi obožavaju, naročito kao prilog uz jača jela“, objašnjava dr Kris Mor, doktor nutricionizma i savjetnik za ishranu i fitnes. „On dodaje i hrskavost i kiselinu, što pomaže da se izbalansiraju bogatiji ukusi.“

Fermentisane namirnice su posljednjih godina postale sinonim za zdravu crijevnu floru, pa se i kiseli kupus često svrstava među „superhranu“. Nutricionisti se slažu da može biti izuzetno koristan, ali samo ako se jede umjereno. Evo šta se dešava u organizmu ako jedete kiseli kupus svakog dana.

Šta sadrži kiseli kupus?

Oko 150 g kiselog kupusa sadrži:

Kalorije: 27
Masti: 0,2 g
Ugljene hidrate: 6,1 g
Vlakna: 4,1 g
Proteine: 1,3 g
Natrijum: 939 mg
Vitamin C: 20,9 mg
Vitamin K: 18,5 µg

Proces fermentacije pretvara kiseli kupus u izvor probiotika, koji su ključni za zdravu crijevnu mikrofloru.

Šta se dešava ako jedete kiseli kupus svakog dana?

Nutricionisti ističu da redovno konzumiranje kiselog kupusa može pomoći zdravlju srca i crijeva, ali upozoravaju da treba paziti na količinu soli.

„Kada razumijemo zašto su određene namirnice korisne ili štetne, lakše pravimo izbore koji podržavaju zdravlje srca, kostiju, imuniteta i crijeva“, kaže dijetetičarka Mišel Rautenstajn.

Evo šta nauka kaže o njegovim prednostima i mogućim rizicima:

Poboljšaće vam zdravlje crijeva

Kiseli kupus sadrži probiotike i prebiotike, koji hrane i obnavljaju korisne bakterije u crijevima. Te bakterije stvaraju i postbiotike jedinjenja koja smanjuju upale, jačaju zid crijeva i poboljšavaju apsorpciju hranljivih materija.

Ojačaće vam imunitet

Iako se rijetko povezuje s imunitetom, kiseli kupus može pomoći tijelu da se izbori s infekcijama. Zdrava crijeva su ključ snažnog imunog sistema, a fermentisane namirnice mogu smanjiti rizik od prehlade i ubrzati oporavak. Uz to, bogat je vitaminom C, koji pomaže tijelu da se bori protiv infekcija.

Pomoći će vam da unesete više vlakana

Većina ljudi ne unosi dovoljno vlakana, a kiseli kupus može to lako da popravi. Sadrži nerastvorljiva vlakna, koja pomažu redovnom pražnjenju crijeva i održavaju stabilan nivo šećera u krvi.

Duže ćete se osjećati siti

Zahvaljujući svom jakom ukusu i teksturi, kiseli kupus čini obrok ukusnijim i zadovoljavajućim. To može pomoći da jedete svjesnije i da se duže osjećate siti, što je korisno ako pokušavate da održite zdravu težinu.

Može pomoći u održavanju ravnoteže tečnosti

Kiseli kupus sadrži dosta natrijuma, što je često kritikovana karakteristika, ali može biti korisno za sportiste i osobe koje se mnogo znoje. U umjerenim količinama, natrijum pomaže da tijelo zadrži tečnost i sprečava dehidrataciju.

Jača srce i kosti

Fermentisane namirnice poput kiselog kupusa mogu pomoći u smanjenju krvnog pritiska i nivoa holesterola, ako se jedu kao dio uravnotežene ishrane. Takođe sadrže vitamin K2, koji usmjerava kalcijum u kosti, sprečavajući da se taloži u arterijama.

Poboljšava koncentraciju i raspoloženje

Zdrava crijeva utiču i na zdrav mozak. Kiseli kupus podržava takozvanu „osovinu crijeva i mozga“, pa može doprinijeti boljem raspoloženju i smanjenju simptoma stresa.

Možda unosite previše soli

Jedna šolja kiselog kupusa ima skoro 1.000 miligrama natrijuma. Ako ga jedete često, to može povećati rizik od povišenog krvnog pritiska i zadržavanja vode. Preporučeni dnevni unos natrijuma je do 2.300 mg, a idealno 1.500 mg.

Može izazvati stomačne tegobe

Ako niste navikli na fermentisanu hranu, može se javiti gas, nadimanje ili grčevi. Zato nutricionisti savjetuju da počnete sa četvrtinom šolje dnevno i postepeno povećavate količinu.