Pijete kafu čim otvorite oči: Evo zašto bi prije nje trebalo popiti čašu vode

03.11.2026. | 08:24 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Prva stvar koju unesemo u organizam nakon buđenja može uticati na to kako ćemo se osjećati tokom dana. Mnogi odmah posegnu za šoljicom kafe, ali stručnjaci podsjećaju da obična voda ne bi trebalo da bude izostavljena iz jutarnje rutine.

Kafa se uglavnom sastoji od vode i uračunava se u dnevni unos tečnosti, ali ne bi trebalo da bude njena potpuna zamjena. Kofein može imati blago diuretičko djelovanje, a kod nekih ljudi izazvati i privremeno povećanje krvnog pritiska.

Zbog toga je korisno jutro početi čašom vode, posebno ako tokom noći nismo unosili tečnost.

Kako dehidracija može uticati na krvni pritisak

Kofein, glavni sastojak kafe, može imati blago diuretičko djelovanje. To znači da kod nekih ljudi podstiče bubrege da izlučuju nešto više vode putem mokraće.

Ovaj efekat može biti izraženiji kod osoba koje kafu piju povremeno, za razliku od onih koje je redovno konzumiraju u umjerenim količinama. Ako se tome pridruži nedovoljan unos vode, može doći do dehidracije, koja negativno utiče na funkcionisanje organizma.

Dehidracija može dovesti do smanjenja zapremine tečnosti u krvotoku, zbog čega se mijenjaju i mehanizmi kojima tijelo reguliše krvni pritisak. Kod nekih osoba to može doprinijeti njegovom porastu, naročito ako već imaju određene zdravstvene tegobe.

Zato je čaša vode nakon buđenja jednostavna navika kojom se nadoknađuje dio tečnosti izgubljene tokom noći.

Kafa može izazvati i stomačne tegobe

Krvni pritisak može biti povezan i sa stresom koji nastaje usljed gastrointestinalnih tegoba.

Kafa je blago kisela, sa pH vrijednošću od približno 4,85 do 5,13. Osobama koje imaju gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB), odnosno hronični refluks želudačne kiseline, često se savjetuje da ograniče unos kafe ukoliko primijete da im pogoršava simptome.

Kafa može podstaći opuštanje donjeg ezofagealnog sfinktera, što omogućava želudačnoj kiselini da se vraća u jednjak. Istraživanja ukazuju i na to da kofein i druge komponente kafe mogu stimulisati proizvodnju želudačne kiseline, bez ubrzavanja pražnjenja želuca.

To kod osjetljivih osoba može doprinijeti pojavi:

gorušice;

lošeg varenja;

nelagodnosti u stomaku;

simptoma refluksa kiseline.

Neka istraživanja ukazuju na povezanost gastrointestinalnih tegoba sa povećanim stresom, anksioznošću i emocionalnom nelagodnošću, što može uticati i na krvni pritisak.

S druge strane, čaša vode nakon buđenja može pomoći u nadoknadi tečnosti i podržati normalno funkcionisanje probavnog sistema. Topla voda nekim osobama posebno prija, a može biti dio jutarnje rutine.

Kafa može privremeno povisiti krvni pritisak

Čak i kada se unosi dovoljno vode, kafa može izazvati privremeni porast krvnog pritiska, naročito kod osoba koje je ne piju često.

Kod redovnih konzumenata organizam može razviti određenu toleranciju na kofein, pa reakcija na isti unos kafe ne mora biti jednaka.

Na uticaj kafe na krvni pritisak mogu djelovati i drugi faktori, među kojima su:

količina popijene kafe;

učestalost konzumiranja;

godine života;

vrsta zrna kafe;

način pripreme napitka;

individualna osjetljivost na kofein.

Zbog toga ne reaguju svi ljudi jednako na kafu, a osobe koje imaju povišen krvni pritisak trebalo bi da prate kako ovaj napitak utiče na njihove vrijednosti.

Jutarnja čaša vode ne može spriječiti svaki porast pritiska izazvan kofeinom, ali može pomoći da organizam nakon noći dobije potrebnu tečnost.

Najjednostavnija promjena je da dan počnete čašom vode, a zatim uživate u kafi, vodeći računa o količini i sopstvenoj reakciji organizma, piše health, prenosi Blic.