Naučnici dokazali neobičnu vezu: Promijenite način na koji sjedite i odmah ćete smanjiti nivo stresa

29.09.2026. | 22:39 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Da li sjedite sklupčano, prekrštenih nogu ili zauzimate širi prostor oko sebe? Način na koji sjedimo djeluje kao potpuno nesvjesna navika, ali položaj tijela odašilje brojne signale o našoj fizičkoj spremnosti, našem raspoloženju, odnosu prema ljudima oko nas i načinu na koji doživljavamo sopstvenu ulogu u određenoj situaciji.

Naučnici su posljednjih godina pronašli sve više dokaza da držanje tijela nije samo vizuelni signal koji šaljemo drugima. Ono može da bude povezano i sa našim unutrašnjim doživljajem.

Istraživanje objavljeno 2024. godine u Journal of Personality and Social Psychology, koje je obuhvatilo ukupno 608 učesnika kroz pet studija, pokazalo je da individualne razlike u prirodnom držanju tijela mogu da budu povezane sa osobinama ličnosti, posebno sa obrascima povezanim sa dominacijom, konkurencijom, pokazivanjem moći i društvenom hijerarhijom.

Istraživači su, međutim, proučavali prirodno držanje tijela u cjelini, a ne jedan specifičan način sjedenja. Zato ovo istraživanje ne znači da se nečija ličnost može odrediti na osnovu toga da li prekršta noge ili sjedi sa pognutim ramenima.

Način na koji sjedimo može da pošalje određeni signal, a ponekad može da bude povezan i sa našim raspoloženjem ili trajnijim osobinama. Ali, jedan položaj nikada nije dovoljan da bi se donijela ozbiljna procjena nečije ličnosti.

Zato, ako želite da „pročitate“ nekoga preko načina na koji sjedi, gledajte širu sliku: položaj leđa, noge, ruke, orijentaciju tijela, pogled, izraz lica i, prije svega, situaciju u kojoj se osoba nalazi. Tek kada se svi ti signali posmatraju zajedno, govor tijela može da pruži zanimljiv uvid u to kako se neko u datom trenutku osjeća i kako se postavlja prema okruženju.

Iako naučnici već decenijama proučavaju vezu između držanja tijela, ponašanja i načina na koji nas drugi procjenjuju, to, ipak, ne znači da nečija ličnost može pouzdano da se odredi samo posmatranjem načina na koji neko sjedi.

Na položaj tijela utiču i udobnost, navike, fizičke karakteristike, bolovi u tijelu, okruženje, kultura i trenutno raspoloženje.

Ipak, neki obrasci su zanimljivi.

Sjedite uspravno, sa ispravljenim leđima

Uspravno sjedenje najčešće ostavlja utisak budnosti, samopouzdanja i spremnosti za komunikaciju. Osoba koja sjedi pravo, zauzima jasniji položaj u prostoru i djeluje prisutnije i angažovanije.

Jedno istraživanje objavljeno u časopisu Psychology Health ispitivalo je kako uspravno i pogrbljeno sjedenje utiču na reakcije tokom stresne situacije. U istraživanju su učestvovale 74 osobe, a oni koji su sjedili uspravno prijavili su više samopoštovanja, bolje raspoloženje i manje straha tokom stresnog zadatka u odnosu na grupu koja je sjedila pogrbljeno.

To je zanimljivo, jer pokazuje da veza može da ide u oba smjera: nije samo raspoloženje ono koje utiče na položaj tijela, već i sam položaj može u određenoj mjeri da utiče na to kako se osjećamo.

Sjedite pogrbljeno, sa ramenima naprijed

Pogrbljeno sjedenje često ostavlja utisak umora, zatvorenosti ili nesigurnosti. Takvu osobu drugi obično doživljavaju kao manje zainteresovanu za razgovor, iako to uopšte ne mora da bude njena stvarna namjera.

Istraživanja o držanju tijela povezuju zatvorenije i skupljeno držanje sa negativnijim raspoloženjem, dok se uspravniji položaj povezuje sa većom budnošću i pozitivnijim samoprocjenama. Ipak, naučnici naglašavaju da efekti nisu jednostavni niti primjenjivi u svim situacijama.

Zato osoba koja sjedi pogrbljeno nije nužno tužna, neraspoložena, nesigurna ili introvertna. Možda je jednostavno umorna ili joj je taj položaj udobniji.

Sjedite sa raširenim nogama

Kada osoba sjedi sa nogama šire postavljenim i rukama koje ne drži uz tijelo, zauzima više prostora. Takav položaj se u istraživanjima neverbalne komunikacije povezuje sa utiscima dominantnosti, samopouzdanja i zauzimanja jasnije pozicije u odnosu na druge.

Još jedno zanimljivo istraživanje, objavljeno u časopisu Social Behavior and Personality, posmatralo je način na koji muškarci i žene sjede i kako drugi procjenjuju takve položaje. Širi položaj sa razdvojenim ili široko prekrštenim nogama i rukama udaljenim od tijela, češće je bio doživljavan kao „muški“, dok je zatvoreniji položaj povezivan sa „ženstvenijim“ utiskom.

To pokazuje i koliko na naše tumačenje govora tijela utiču društvene i kulturne predstave.

Sjedite sklupčano, sa nogama uz tijelo

Kada su noge bliže jedna drugoj, sklupčane ispod tijela ili sastavljene u koljenima, a laktovi se drže uz grudni koš, uz ramena blago povijena naprijed, tijelo zauzima manje prostora. Takav položaj djeluje zatvorenije i rezervisanije.

U određenim situacijama on može da bude znak nelagodnosti ili potrebe za većim ličnim prostorom, ali može da bude i obična navika. Posebno je važno otkriti da li osoba tako sjedi stalno ili samo u prisustvu nepoznatih ljudi.

Zbog toga psihologija neverbalne komunikacije ne posmatra jedan pokret izolovano, već čitav obrazac ponašanja.

Sjedite sa prekrštenim nogama

Prekrštene noge su jedan od najčešćih položaja i često se tumače kao znak zatvorenosti. Međutim, takvo tumačenje može da bude veoma nepouzdano.

Osoba može da prekrsti noge zato što joj je tako udobnije, zato što dugo sjedi, zbog odjeće u kojoj je takvo sjedenje najprimjerenije ili, jednostavno, zato što je navikla. Istraživanja neverbalnog ponašanja pokazuju da se značenje položaja mijenja u zavisnosti od konteksta, odnosa sa osobom preko puta i ostalih signala tijela.

Zato prekrštene noge same po sebi nisu dokaz da je neko zatvoren, nesiguran ili nezainteresovan.

Naginjanje naprijed

Kada se tokom razgovora osoba blago nagne naprijed, to se često doživljava kao znak zainteresovanosti i uključenosti u razgovor. Istraživanja neverbalne komunikacije povezuju orijentaciju tijela i naginjanje sa stavom prema sagovorniku, a nagnuti položaj naprijed može da bude povezan sa pozitivnijim odnosom prema osobi koja govori.

Naravno, i ovdje kontekst pravi razliku. Neko može da se nagne naprijed zato što slabije čuje sagovornika ili zato što pokušava da vidi nešto na stolu, prenosi Politikin Magazin.