Kreću se potpuno neprimjetno: Ljekari upozoravaju da opake bolesti pluća ne počinju kašljem

11.10.2026. | 16:49 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Uporan kašalj je tegoba koju uglavnom dovodimo u vezu s bolestima pluća. Ljekari ipak kažu da se neke ozbiljne plućne bolesti, poput hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP), idiopatske plućne fibroze (IPF) i astme, uglavnom neprimjetno razvijaju.

Ove bolesti često počinju suptilnim promjenama, na primjer slabijom izdržljivošću, a ne upravo onako kako bismo pomislili kašljem. Pulmolog dr Sandip Najar ukazuje na 4 znaka upozorenja na oslabljenu funkciju pluća.

Stalan umor uprkos dovoljnom snu

Respiratorni sistem snabdjeva kiseonikom različite organe. Kada prenos kiseonika ne funkcioniše pravilno, srce i pluća pojačano rade. Zbog toga periferna tkiva dobijaju manje kiseonika i mogu ostati u stanju stalnog umora, koji ne prolazi ni nakon 8 sati noćnog sna.

Neobjašnjiv nedostatak vazduha pri naporu

Ako iznenada ostanete bez daha tokom uobičajenih aktivnosti, poput nošenja namirnica, penjanja uz stepenice ili tokom šetnje s prijateljem, savet je da provjerite zdravlje pluća. Stručnjaci napominju da ove tegobe mogu da budu posljedica starenja, slabije kondicije ili povećanja tjelesne težine. Međutim, postepeno smanjivanje tolerancije na fizički napor jedan je od najčešćih ranih pokazatelja opadanja plućnog kapaciteta, navodi dr Najar.

Nejasan osjećaj stezanja u grudima ili plitko disanje

Na početku problema s plućima mnogi pacijenti žale se na plitko disanje ili pritisak u grudima. Ovi simptomi mogu se javiti i bez izraženijih znakova problema sa plućima, poput zviždanja u grudima ili jakog bola, prenosi timesofindia.indiatimes.com, zdravlje.kurir.rs.

Oticanje članaka ili stopala

U uznapredovalim fazama opterećenja pluća može doći do povećanja krvnog pritiska u plućnim arterijama, što dodatno opterećuje desnu stranu srca. Sve to ima za posledicu zadržavanje tečnosti i oticanje članaka ili stopala.

Šta bi trebalo da uradite?

Spirometrija je test plućne funkcije. U pitanju je bezbolna i neinvazivna dijagnostička metoda kojom se mjeri zapremina vazduha u plućima i brzina protoka vazduha kroz disajne puteve.

Ovaj test mjeri forsirani vitalni kapacitet, to jest ukupnu zapreminu vazduha koju pacijent može snažno i brzo da izdahne poslije maksimalnog udaha. Forsirani ekspiratorni volumen u prvoj sekundi mjeri količinu vazduha koju možete da izdahnete u prvoj sekundi forsiranog izdaha. Spirometrija provjerava i maksimalni vršni ekspiratorni protok, to jest najveću brzinu kojom vazduh izlazi iz pluća tokom izdaha.

Jednostavan, neinvazivan test spirometrije, odnosno ispitivanje plućne funkcije, može da pruži uvid u stanje disajnih puteva prije nego što dođe do nepovratnog oštećenja pluća.

Kada potražiti pomoć?

– Ako primijetite da vam svakodnevne aktivnosti izazivaju neuobičajen nedostatak vazduha ili umor koji traje dvije do tri nedjelje, trebalo bi da se obratite ljekaru ili pulmologu. Ne čekajte da se javi kašalj kako biste potražili pomoć, jer je rano liječenje važno za očuvanje plućne funkcije i dugoročno zdravlje – napominje dr Najar