Kako zaštiti baštu tokom suša: Evo koji su savjeti stručnjaka

14.05.2026. | 21:00

​Dugotrajne suše i ekstremne vrućine posljednjih godina postaju sve veći problem za vrtlare širom svijeta, a stručnjaci upozoravaju da nepravilno zalivanje i loša priprema zemljišta mogu ozbiljno ugroziti biljke i prinose.

Kako prenosi “Newswise”, vrtlari bi tokom sušnih perioda trebalo da promijene način njege biljaka i prilagode se novim klimatskim uslovima kako bi sačuvali bašte i smanjili potrošnju vode.

Stručnjaci ističu da većina povrtlarskih kultura zahtijeva najmanje jedan inč padavina sedmično kako bi normalno rasla, dok tokom temperatura viših od 32 stepena Celzijusa potrebe biljaka za vodom dodatno rastu. Upravo zbog toga vrtlari ne bi trebalo da čekaju da biljke počnu venuti prije nego što ih zaliju, jer je tada dio štete već nastao.

Kori Tainer iz “Clemson Extension Horticulture” programa upozorava da su sušna zemljišta mnogo teža za ponovno natapanje kada se potpuno isuše. “Nemojte čekati da biljke pokažu stres. Kada počnu venuti, dio prinosa je već izgubljen”, navodi se u savjetima stručnjaka.

Duboko i rijetko zalivanje efikasnije od svakodnevnog polivanja

Jedna od najčešćih grešaka tokom suše jeste često, ali površinsko zalivanje. Stručnjaci preporučuju duboko i sporije natapanje zemljišta kako bi voda stigla do korijena biljaka i podstakla razvoj dubljeg korijenskog sistema. Takav pristup omogućava biljkama da bolje podnose duže periode bez kiše.

Posebno se preporučuje korištenje sistema kap po kap i natapajućih crijeva, jer oni usmjeravaju vodu direktno do korijena biljaka uz mnogo manji gubitak vode isparavanjem. Prema podacima stručnjaka, drip sistemi mogu smanjiti potrošnju vode i do 50 odsto u odnosu na klasične prskalice.

Najbolje vrijeme za zalivanje je rano ujutro ili kasno naveče, kada su temperature niže i isparavanje minimalno. Stručnjaci upozoravaju da zalivanje tokom najtoplijeg dijela dana može dovesti do ogromnog gubitka vode.

Malč postaje “spasilac” tokom velikih vrućina

Jedan od najvažnijih savjeta za očuvanje vlage jeste korištenje malča. Organski materijali poput slame, drvne sječke, lišća ili komposta pomažu zadržavanju vlage u zemljištu i smanjuju temperaturu tla. Prema podacima USDA, sloj malča može sniziti temperaturu zemljišta i do 15 stepeni u odnosu na golo tlo.

Malč takođe smanjuje rast korova koji dodatno troše dragocjenu vlagu iz zemlje. Stručnjaci preporučuju sloj malča debljine između pet i sedam centimetara, uz napomenu da ne treba direktno dodirivati stabljike biljaka kako ne bi došlo do truljenja.

Dodavanje organske materije poput komposta posebno je korisno kod pjeskovitih zemljišta koja brzo gube vlagu. Stručnjaci iz “Better Homes & Gardens” naglašavaju da kvalitetno zemljište sa dosta organske materije može znatno produžiti zadržavanje vode tokom toplih dana.

Izbor biljaka presudan za baštu otpornu na sušu

Sve više stručnjaka preporučuje sadnju biljaka koje prirodno bolje podnose sušne uslove. Među najotpornijim vrstama izdvajaju se lavanda, ruzmarin, sedum, agava, timijan i druge mediteranske biljke koje zahtijevaju minimalno zalivanje.

Posebno se preporučuju autohtone vrste prilagođene lokalnoj klimi, jer imaju razvijeniji korijenski sistem i prirodno bolje podnose visoke temperature i manjak vode. Takve biljke često zahtijevaju manje održavanja i otpornije su na bolesti.

Stručnjaci savjetuju da se tokom ekstremnih vrućina izbjegava presađivanje biljaka i intenzivno đubrenje, jer oba procesa dodatno opterećuju korijen i povećavaju potrebu za vodom. “Ako smanjujete zalivanje, smanjite i đubrenje”, upozoravaju stručnjaci iz “Better Homes & Gardens”.

Travnjaci ne bi trebalo da budu prioritet

Tokom suše stručnjaci preporučuju da se voda prvenstveno koristi za očuvanje drveća, grmova i osjetljivih biljaka, dok travnjaci ne bi trebalo da imaju prioritet. Toplotno otporne vrste trave poput bermudske ili zoysia trave mogu preživjeti sušne periode i oporaviti se kada se vremenski uslovi poprave.

Mnogi vrtlari danas sve češće smanjuju površine pod travom i zamjenjuju ih ukrasnim biljkama otpornim na sušu, kamenjarima ili takozvanim “xeriscape” vrtovima koji troše minimalne količine vode.

Stručnjaci takođe preporučuju sakupljanje kišnice pomoću buradi i rezervoara kako bi se smanjila zavisnost od vodovodne mreže tokom restrikcija vode. Jedan prosječan krov može prikupiti stotine litara vode nakon samo jednog jačeg pljuska.

Klimatske promjene mijenjaju način vrtlarenja

Meteorolozi upozoravaju da će periodi ekstremnih suša i toplotnih talasa postajati sve češći zbog klimatskih promjena, zbog čega stručnjaci smatraju da vrtlari moraju dugoročno prilagoditi način sadnje i održavanja vrtova.

Savremeni pristupi vrtlarstvu sve više se fokusiraju na očuvanje vlage, otpornost biljaka i racionalno korištenje vode. Upravo zbog toga sistemi navodnjavanja kap po kap, malčiranje i izbor biljaka otpornih na sušu postaju standard modernog i održivog vrtlarenja.