Kako promjena vremena utiče na srce: Ni slučajno nemojte da ignorišite ove simptome

16.09.2026. | 14:35 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Aritmije različitog uzroka nešto su češće sa promjenama vremenskih prilika i ulaskom u jesen, objašnjavaju stručnjaci.

Sve to ipak ne znači da je svako „lupanje srca“ obavezno i znak bolesti. Kardiovaskularne bolesti, ipak, su najučestalije u Srbiji, a pacijenti, nažalost, sve mlađi i zbog čega je bitno da na vrijeme prepoznamo mogući problem. Kako da reagujemo u situaciji kada dođe do aritmije, objasnio je šef Odsjeka opšte kardiologije, Službe za unutrašnje bolesti ZC Valjevo, dr Slavica Vitorović Vulović.

Preskakanje nije uvijek simptom bolesti srca

Ljekari napominju da je bitno praviti razliku između pravih aritmija i onih sa simptomima sličnim treperenju i lupanju srca, koji su bezazleniji i najčešće prolaznog karaktera.

– Osjećaj „preskakanja srca“ prate nelagode u grudima, treperenje, lepršanje. Nisu sva ta lupanja i „treperenja“ srca aritmije. Često to budu tahikardije koje mogu biti uslovljene opštim stanjem organizma. Mogu biti povezane sa konzumiranjem jake hrane, takođe voće i povrće koje mi smatramo zdravom hranom ume da bude teško za želudac i samim tim da utiče na srce, iritacijom želuca, da dovede do osećaja preskakanja srca – objašnjava kardiolog dr Slavica Vitorović Vulović.

Dr Vitorović Vulović napominje da lupanje srca često može biti uzrokovano i anemijom. To je vrlo česta pojava kod mlađih ženskih osoba poslije porođaja ili obilnih ciklusa u sklopu anemije, a ne aritmije kao posebne bolesti. Sa naglim padom hemoglobina takođe često je jedan od prvih simptoma ozbiljnih bolesti kod starijih osoba – navodi doktorka.

Kako se utvrđuje tačno o čemu se radi?

Kad pričamo o pravim srčanim aritmijama koje treba liječiti, prvi korak je Holter EKG-a. Kako bismo utvrdili tip aritmije, da li se radi o ventrikularnim, supraventrikularnim aritmijama. Od toga dalje zavisi i liječenje, kaže dr Slavica Vitorović Vulović.

Dobra vijest je činjenica da sada postoji širok dijapazon novih terapija kojima se uspješno stabilizuje poremećaj srčanog ritma. Uz terapiju uključujemo i lijekove za razrjeđivanje krvi koji pacijente štite od neželjenih tromboembolijskih događaja. Kod pravih aritmija, kada imamo faktički fibrilaciju, ranije nazivanu apsolutnu aritmiju, sada su dostupni lijekovi na recept, a participacija je minimalna.

“Kod ove terapije jako je bitno da se lijekovi piju u isto vreme uz obrok i da se vodi računa o neželjenim reakcijama. Jedna od njih je pojava modrica, zatim hematurija, tu su i gastrointestinalni simptomi, kada se treba javiti ljekaru. U ovoj situaciji pacijenta šaljemo transfuziologu, koji određuje aktivnost lijeka u krvi, na osnovu čega dalje procjenjujemo potrebu količinu doze lokek”, kaže dr Slavica Vitorović Vulović.

Kada artimije zahtjevaju ozbiljno praćenje?

Kardiolog napominje da su aritmije, nažalost, dosta učestale i često su povezane s uvećanjem lijeve pretkomore srca i drugim bolestima srca. Tu govorimo o ozbiljnim pacijentima koje je potrebno ozbiljno pratiti i liječiti. Aritmija umije da bude paroksizmalna, što znači da se javlja povremeno u intervalima. Pacijenti kažu da osjećaju jako lupanje i kratak dah koji traje par minuta, poslije čega spontano prolazi, ali se nakon izvjesnog vremena ponovo javlja. Takvi pacijenti kada dođu na pregled najčešće su u sinusnom ritmu (normalan rad srca), ali kada im se uradi Holter, vidite da ovi pacijenti ispadaju iz ritma i to je najopasnije. Moj savjet je zato da čim osetite tegobe, da se javite ljekaru da se sprovede dijagnostika – navela je dr Vitorović Vulović prenosi Kurir.

Savjet za pacijente

Doktorka objašnjava da su u ljetnom periodu očekivane varijacije pritiska, kao i da se javljaju pacijenti sa koronarnom bolešću koji reaguju na više temperature, dok sa ulaskom u jesenju sezonu i promjenom vremena dolazi do češćih aritmija različitog porijekla.

Poruka za pacijente jeste da se blagovremeno kontrolišu, ne prepravljaju terapiju i usvajaju zdrave navike. Zaključna napomena za sve koji se suočavaju sa kardiovaskularnim bolestima jeste da je prevencija ključna u liječenju kardiovaskularnih bolesti, prije svega u vidu regulacije krvnog pritiska, pravilne ishrane, fizičke aktivnosti i sna, kao i kontrole stresa.