Istina ili pak zabluda: Šta se dešava u vašem tijelu ako svakog jutra popijete čašicu rakije

02.06.2026. | 09:35

Svi smo odrasli uz dobro poznatu sliku naših baka i djedova koji jutro započinju ritualom starim decenijama. Čim se oči otvore, prije kafe i doručka, iz kredenaca se vadi ona mala, prepoznatljiva čašica, a u nju se sipa domaća, ljuta prepečenica.

Ta jedna čašica rakije ujutru, kako se u našem narodu od pamtivijeka vjerovalo, smatrala se najboljim lijekom za sve bolove, savršenim štitom od prehlade i tajnim eliksirom za dugovječnost.

Generacije iza nas živjele su u uvjerenju da alkohol u malim dozama djeluje poput prirodnog tonika koji budi organizam, pokreće energiju i dezinfikuje tijelo iznutra.

Navika da se popije čaša vina uz ručak ili hladno pivo nakon napornog radnog dana postala je sastavni dio naše kulture i društvenog života. To je onaj trenutak kada osjetite da vam se cijelo tijelo opušta, kada se nakupljeni stres briše u nekoliko gutljaja, a vi ostajete u čvrstom uvjerenju da činite nešto dobro za svoje zdravlje, prenosi Ona

Ali dok mi uživamo u tim malim, svakodnevnim ritualima, savremena nauka je riješila da detaljno pročešlja ove stare običaje i ponudi odgovor na jedno pitanje – da li nas ta čuvena jedna čašica zaista liječi ili nas polako, ali sigurno, vodi u ozbiljne zdravstvene probleme?

Zašto nam se čini da nas čašica alkohola liječi i opušta

Nema čovjeka koji nakon prvog gutljaja žestokog pića nije osjetio onaj trenutni nalet topline koji se širi stomakom i grudima. U tom trenutku naš nervni sistem reaguje tako što prividno spušta tenziju, stvara se osjećaj prijatnosti i čuveni „pad sistema“ koji nas vodi u stanje opuštenosti.

Kada se na stolu nađe domaća rakija, skloni smo da vjerujemo kako je u pitanju čista medicina, jer nas to privremeno dobro raspoloženje lako zavara. Ako se na tome ne zaustavimo, put do euforije je kratak, jer hormoni i ostali organi dobijaju snažnu stimulaciju.

Sa te strane gledano, svakodnevna konzumacija alkohola je izuzetno perfidna igračka za naš mozak. Mi vjerujemo da se liječimo i čistimo organizam od bakterija, dok tijelo zapravo pokušava da se izbori sa supstancom koja mijenja njegove prirodne funkcije.

Ljekari i stručnjaci za javno zdravlje danas su jednoglasni u stavu da ne postoji organ koji je bezbjedan pred redovnim unosom žestine, bez obzira na to koliko nam se činilo da nam ta jedna čašica pomaže da lakše preguramo dan.

Šta se dešava u tijelu kada jedna čašica rakije postane svakodnevna navika

Ako posmatramo jezik medicinskih činjenica, uticaj koji alkohol ostavlja na naš organizam na duže staze može biti razoran.

Na udaru se prvenstveno nalazi rad srca. Iako u momentu ispijanja možemo osjetiti blago širenje krvnih sudova, dugoročni efekat donosi ozbiljan rizik od nepravilnog srčanog ritma i hroničnih kardiovaskularnih oboljenja.

Dok se u našem mozgu stvara privremena iluzija zadovoljstva, naši mišići zapravo slabe, a dugotrajno izlaganje alkoholu može dovesti do oštećenja vida, pojave čira na želucu, drastičnog smanjenja gustine kostiju, pa čak i do seksualne disfunkcije i steriliteta kod oba pola.

Preopterećena lošim supstancama koje rakija i druga pića nose sa sobom, jetra jednostavno gubi moć da obavlja svoju osnovnu funkciju – razgradnju toksina i masti. Kada ona posustane, strada i pankreas, a lančana reakcija se širi dalje. Budući da je alkohol izuzetno visokokaloričan i prepun skrivenih šećera, novije onkološke studije pokazuju frapantne podatke – visok procenat osoba oboljelih od raka pluća i raka dojke čine upravo oni pojedinci koji su redovno, godinama unazad, konzumirali alkohol u naizgled bezazlenim količinama.

Gdje se krije istina o širenju krvnih sudova i boljoj cirkulaciji

Sa druge strane, ne možemo u potpunosti ignorisati ono što su naši stari primijetili u praksi, a što su pojedina starija istraživanja i potvrdila. Kada se unese jedna čašica rakije dnevno, alkohol zaista ima moć da trenutno probudi cirkulaciju i raširi krvne sudove. Posljedica ovog procesa jeste pad krvnog pritiska, a kada je protok krvi kroz organizam brži i rasterećeniji, smanjuje se i opasnost od lijepljenja krvnih ćelija, odnosno stvaranja tromba. Na taj način se, u teoriji, prevenira zapaljenski proces unutrašnjeg zida krvnih sudova i nagomilavanje plakova, što je ključno za odbranu od infarkta.

Takođe, ne treba zanemariti ni taj psihološki momenat u kojem jutarnji ritual čišćenja usta od bakterija visokom koncentracijom alkohola pruža ljudima osjećaj sigurnosti i zaštite od sezonskih virusa. Međutim, najveća zamka leži u činjenici da je granica kontrole nevjerovatno labava.

Svaka nova čašica, pa čak i ona koja se sipa pod izgovorom – „još samo ova jedna za zdravlje“ – nosi sa sobom ogroman rizik od ulaska u začarani krug alkoholizma, koji na kraju ne uništava samo zdravlje pojedinca, već i kompletan život njegove porodice.

Naučnici sa Vašingtonskog univerziteta ruše vjekovni mit o zdravom piću

Da priča o eliksiru zdravlja definitivno ne pije vodu, pokazalo je i jedno veliko, revolucionarno istraživanje koje su sproveli naučnici iz Sjedinjenih Američkih Država. Stručnjaci sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Vašingtonu sproveli su opsežnu studiju kojom je bilo obuhvaćeno čak 434.321 učesnik, starosti od 18 do 85 godina. Ono što ovu studiju čini posebnom jeste činjenica da je fokus bio isključivo na ljudima koji piju u veoma malim, umjerenim količinama – dakle, upravo na onima koji praktikuju jednu čašu vina uz večeru ili čašicu rakije ujutru.

Rezultati koji su svjetlost dana ugledali u stručnom časopisu „Alkoholizam: Klinička i eksperimentalna istraživanja“ šokirali su javnost i srušili vjekovni mit. Doktorka Emanuela Gakidou, jedan od koautora ove studije, otvoreno je istakla da je svaki nivo konzumacije alkohola, bez obzira na to koliko mali bio, direktno povezan sa povećanim rizikom od prerane smrti, razvoja kancera i opasnih kardiovaskularnih događaja.

Naučna zajednica poslala je jasnu poruku da ideja o umjerenom pijenju kao receptu za dug život više nema svoje uporište u dokazima.

– Nekada se činilo da jedno ili dva pića dnevno nije ništa strašno, a bilo je studija koje sugerišu da to može poboljšati zdravlje. Međutim, naučnici sada imaju potvrdu da čak i oni koji svakodnevno piju te male količine imaju povećan rizik od smrtnosti – objašnjava dr Sara M. Harc, učesnica u ovoj velikoj studiji.

Istraživački tim dr Harc došao je do egzaktnih podataka da ljudi koji piju jedno ili dva pića četiri ili više puta nedjeljno imaju čak 20 odsto veći rizik od rane smrti u poređenju sa onima koji piju svega tri puta nedjeljno ili rjeđe. Ovaj skok procenta smrtnosti ostao je dosljedan kroz sve starosne grupe, što znači da ni mladost ni genetika ne mogu da neutrališu negativan uticaj redovnog unosa alkohola.

Da li opasnosti nadmašuju potencijalne koristi

Iako starija istraživanja, poput onih iz 2018. godine, ostavljaju prostor za tvrdnju da ljudi koji se drže striktno jednog pića dnevno imaju manji kardiovaskularni rizik od onih koji piju prekomjerno, savremena nauka podvlači crtu sa jasnim zaključkom. Svakodnevno unošenje alkohola u potpunosti eliminiše sve te sitne, privremene prednosti koje se tiču cirkulacije i širenja krvnih sudova, dok rizik od malignih oboljenja raste sa svakim novim gutljajem.

Kada se sve sabere i oduzme, uticaj alkohola na zdravlje je takav da opasnosti i dugoročna šteta daleko nadmašuju bilo kakve kratkoročne koristi. Tradicija i običaji imaju svoje čari i niko nam ne može oduzeti pravo da u posebnim prilikama nazdravimo sa dragim ljudima. Međutim, kada je riječ o svakodnevnom zdravlju i svjesnim životnim izborima, možda je vrijeme da čuvenu jutarnju rakiju zamijenimo nekim zdravijim navikama, a da mit o njenoj ljekovitosti ostavimo tamo gdje i pripada – u pričama naših starih.