Da li je bezbedno jesti hranu na kojoj ima buđi?

23.05.2026. | 07:45

Svi smo nekada pogledali bijele tačkice na čedaru ili sloj buđi na hljebu i zapitali se da li vrijedi rizikovati. Evo šta je bezbjedno spasiti, a šta treba odmah baciti u kantu.

Šta je buđ na hrani?

Buđ na hrani sastoji se od mikroskopskih gljivica. Raste kao mreža niti koje se nazivaju micelijum i koje se kroz hranu šire poput korijenja biljaka. Kada njihove spore probiju površinu, hrana može promijeniti boju i dobiti praškast izgled.

Da li je buđ opasna?

Neke od naših omiljenih namirnica prave se uz pomoć bezbjednih vrsta buđi. Penicillium roqueforti daje plavim sirevima njihove plave šare i jak ukus. Botrytis cinerea, poznata kao “plemenita trulež”, koristi se u proizvodnji vina kako bi se smanjio sadržaj vode u grožđu i pojačala njegova slatkoća.

Ali to ne znači da možemo jesti sve što se ubuđalo. Različite vrste buđi različito utiču na ljude, a ako ste alergični na buđ, morate biti posebno oprezni.

Britanska Agencija za standarde hrane (FSA) savjetuje da se ne jede hrana koja sadrži buđ, naročito kada su u pitanju djeca, starije osobe, trudnice i ljudi sa oslabljenim imunitetom, piše BBC.

Stručnjak za buđ, dr Patrik Hiki, kaže da se neka hrana može spasiti, “ali da to radite na sopstveni rizik”.

“Buđ obično ne izaziva naglo trovanje hranom”, kaže Hiki, ali neke vrste proizvode toksine koji se nazivaju mikotoksini.

Ako ih unesete u većim količinama, “mogu izazvati gastrointestinalne simptome i ozbiljnije posljedice, uključujući otkazivanje jetre ili bubrega, pa čak i smrt”.

Neke vrste buđi, uključujući Aspergillus, koji se nalazi na vlažnom žitu ili orašastim plodovima, proizvode aflatoksine povezane sa rakom jetre.

Iako je rijetko da se ljudi akutno otruju, Hiki kaže da se malo zna o dugoročnim posljedicama unošenja malih količina gljivičnih toksina. Upozorava da “postoji zabrinutost da ponovljena konzumacija mikotoksina može imati kumulativni efekat i dovesti do bolesti”.

Možete li jesti buđav hljeb?

FSA kaže da ne treba jesti buđav hljeb, jer porozna hrana može biti kontaminirana i ispod površine.

“Kao opšte pravilo, kolonija buđi prečnika 1 cm na površini prodrla je oko 1 cm duboko u hranu”, kaže Hiki.

Ako je hljeb bajat, ali nije ubuđao, možete ga iskoristiti za prezle ili krutone.

Da li je bezbjedno jesti buđav sir?

Čedar i parmezan dobro odolijevaju buđi jer ne pružaju vlažne uslove koji su joj potrebni za širenje.

„Ako pronađete kolonije buđi na tvrdom siru koje su manje od 5 mm, uklonite najmanje 10 mm sa svih strana prije jela“, preporučuje Hiki. Ali pazite da nož ne dodirne buđ kako ne bi kontaminirao druge dijelove sira.

Kod mekih sireva ili sireva koji se mažu ili mrve situacija je drugačija. Osim ako gljivica nije namjerno dodata, kao kod plavog sira, takve sireve treba baciti čim se pojavi buđ. Veći sadržaj vode omogućava brzo razmnožavanje mikroba, što može dovesti do trovanja hranom izazvanog bakterijama poput salmonele ili listerije.

Možete li odstraniti buđ sa voća i povrća?

Čvrsto voće i povrće sa malim tačkama buđi obično se može spasiti – pod uslovom da nije sluzavo, jer to ukazuje na prisustvo bakterija koje mogu izazvati trovanje hranom ili bolove u stomaku.

Odsijecite najmanje 1 cm oko i ispod ubuđalog dijela kod čvrstog povrća (poput korjenastog povrća i kupusa) prije konzumiranja. Njihov manji sadržaj vlage i često viši nivo kiseline otežavaju prodiranje buđi.

Budite oprezni sa jabukama. Toksin nazvan patulin može se naći u oštećenim ili ubuđalim jabukama, pa nikada ne pijte sok od ubuđalih jabuka.

Meko voće i povrće, poput krastavaca, paradajza i breskvi, treba baciti jer njihov visok sadržaj vode znači da je veća vjerovatnoća da su kontaminirani i ispod površine.

Blago uvelo zeleno lisnato povrće može biti bezbjedno za jelo, ali izbjegavajte ono koje je ubuđalo ili sluzavo.

Da li je buđav džem bezbjedan?

FSA upozorava da “iako je moguće da uklanjanje buđi i značajne količine proizvoda oko nje odstrani i nevidljive toksine, ne postoji garancija”.

Hiki smatra da je džem sa malo zelene buđi na površini vjerovatno bezbjedan ako uklonite gornji sloj i nekoliko centimetara ispod njega, a zatim ga pojedete što prije. Međutim, buđ će se vjerovatno vratiti za nekoliko dana.

Ako niste sigurni ili džem ima debeo sloj buđi, najbolje je da ga bacite. Isto važi i za tegle sa kari pastom.

Kako spriječiti pojavu buđi na hrani?

Ne možete potpuno spriječiti da hrana ubuđa, ali možete usporiti proces. Buđ voli tople i vlažne uslove sa dosta hrane za rast. Čista, suva i dobro provjetrena kuhinja može pomoći da se buđ drži pod kontrolom.

Način čuvanja hrane može napraviti veliku razliku – držite salatu u hermetički zatvorenim posudama obloženim papirnim ubrusom u frižideru.