Brucoše plaše novi profesori i prvi ispiti: Marija savjetuje kako prebroditi prve dane FOTO

Dragan Milošević | BL Portal
02.10.2026. | 11:59 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Prvi ulazak u amfiteatar donosi uzbuđenje, ali i pitanja kako savladati obimnije gradivo, snaći se među nepoznatim ljudima i položiti prve ispite. Novi profesori, drugačiji način rada i strah od neuspjeha mogu učiniti da početak studiranja djeluje mnogo teže nego što se očekivalo.

Za brucoše Univerziteta u Banjaluci taj početak bio je juče, kada su prvi put sjeli u fakultetske klupe. Šta im može olakšati prve sedmice i kako da ih prvi neuspjeh ne obeshrabri, za BL portal govori Marija Stojanović, studentkinja treće godine psihologije.

Sve je novo, a zbunjenost ne znači da niste za fakultet

Prelazak iz srednje škole na fakultet znači i izlazak iz poznatog okruženja. Treba upoznati profesore i kolege, razumjeti šta se očekuje na nastavi i prilagoditi se drugačijem načinu učenja. Marija brucošima savjetuje da sebi daju vremena.

„Rekla bih im prvo da se ne stresiraju, jer jeste to nešto novo i svi su na početku nekako zbunjeni“, kaže Marija Stojanović.

Upravo zato, početnu nesigurnost ne treba odmah shvatiti kao znak da je izabran pogrešan fakultet ili da su obaveze nesavladive. Novi su i ljudi i način rada, a upoznavanje sa svim tim tek počinje.

Gradivo se gomila, a prvi rok djeluje daleko

Među izazovima je i količina gradiva koju treba savladati. Dok prvi ispitni rok još djeluje daleko, lako je odložiti učenje, a onda se suočiti sa više obaveza odjednom.

Marijin savjet je da se sa radom počne na vrijeme, kako se početna zbunjenost ne bi pretvorila u pritisak pred ispite.

„Rekla bih im da krenu da uče na vrijeme. Zvuči kao kliše, ali to se s razlogom stalno ponavlja. Organizacija vremena dosta znači i direktno utiče na sam tok studiranja i na rad“, savjetuje Stojanovićeva.

Prvi pad na kolokvijumu nije kraj

Uz brigu kako naučiti gradivo dolazi i strah od neuspjeha. Loš rezultat na prvoj provjeri znanja može otvoriti sumnju u sopstvene mogućnosti, ali Marija poručuje da jedan pad ne treba da odredi odnos prema cijelom studiranju.

„Ako padnu neki kolokvijum, da znaju da to nije smak svijeta. To nije ništa što treba da ih sekira ili brine, postoje popravni kolokvijumi i ispitni rokovi“, kaže Stojanovićeva.

I sama prepoznaje trenutke u kojima neuspjeh poljulja samopouzdanje. Iz njenog iskustva, prvi položeni ispiti pomažu da se taj osjećaj promijeni.

„Sumnje u sebe uvijek ima, naročito kad spremate neki ispit pa ga padnete. Ali kada položite dva ili tri ispita, motivacija raste, stvara se želja za učenjem i sve se dalje samo nadovezuje“, objašnjava Marija.

Lakše je kada imate koga da pitate

Snalaženje na fakultetu podrazumijeva i upoznavanje novih ljudi. Kolege mogu pomoći kada nešto nije jasno, podijeliti iskustvo ili olakšati pripremu ispita. Posebno korisni mogu biti razgovori sa studentima koji su prve godine već prošli.

„Savjetovala bih im da se povežu sa kolegama sa viših godina, jer oni znaju šta se uči, a šta ne, i koja su pitanja češća. Naravno, te savjete treba uzimati sa rezervom, jer je svačije iskustvo individualno“, kaže Marija za BL portal.

Njoj je, dodaje, dosta pomoglo učenje u paru. Zajednički rad omogućava da se studenti nadopunjuju i da jedni drugima pokažu jednostavniji način rješavanja zadataka.

Ipak, druženje ne treba svesti samo na razmjenu bilježaka i razgovore o gradivu.

„Takođe, izuzetno je važno otići na kafu van fakulteta i popričati o temama koje nemaju veze sa ispitima“, ističe ona.

Kada i pitanje o fakultetu postane pritisak

Obaveze i sumnje u sebe mogu umoriti studenta, a tada i dobronamjerno pitanje kako ide fakultet može zasmetati. Mariji su u takvim trenucima značili predah, šetnja i razgovor sa društvom.

„Meni je strašno značilo da odem u šetnju ili popričam sa društvom. Ponekad je potrebno otići negdje gdje vas niko neće pitati ‘Kako ide fakultet?’“, kaže Stojanovićeva.

Uz ispite, studiranje donosi i osamostaljivanje, nova poznanstva i upoznavanje sopstvenih mogućnosti. Zato Marija brucošima savjetuje da ostave prostor i za život van fakulteta.

„To je period kada se najviše razvijamo i upoznajemo nove ljude. Mnogi počinju da žive samostalno, što dodatno utiče na sazrijevanje. Koliko god bilo stresno, toliko je i lijepo“, zaključuje Marija Stojanović.