Kulturna baština čeka novac i majstore: U Banjaluci nema većih radova na obnovi FOTO

Dragan Milošević | BL Portal

02.10.2026. | 10:35 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Za sanaciju zgrade Arhiva Republike Srpske u Banjaluci tek se priprema projektna dokumentacija. Većih konzervatorskih i restauratorskih radova u gradu trenutno nema, iako iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa priznaju da se baština obnavlja u znatno manjem obimu nego što je potrebno.

Problem nije samo nedostatak novca. Zavod nema ni zvaničnu „crvenu listu“ objekata kojima je hitno potrebna sanacija, pa se intervencije često pokreću tek na inicijativu lokalnih zajednica.

„Projekti restauracije i konzervacije nisu zastupljeni u obimu u kojem bi bilo potrebno, prvenstveno zbog ograničenih finansijskih sredstava“, rekli su za BL portal iz Zavoda.

Osim pripreme dokumentacije za Arhiv, iz Zavoda izdvajaju obnovu crkve u Dubljanima kod Trebinja, za koju su obezbijedili sredstva, te projekat zaštitne nadstrešnice nad „Topolom užasa“ u Spomen-području Donja Gradina.

Šta se obnavlja prvo?

Zavod vodi evidenciju zaštićenih objekata, ali nema poseban popis onih čije stanje zahtijeva hitnu reakciju. To znači da status zaštite sam po sebi ne određuje kada će neki objekat doći na red za obnovu.

„Intervencije se uglavnom pokreću u zavisnosti od iskazanog interesa i inicijativa lokalnih zajednica“, navode iz Zavoda.

I u Banjaluci se potrebe za radovima razmatraju od slučaja do slučaja, prema stanju objekta i raspoloživim sredstvima. U Zavodu upozoravaju da takav pristup teško može zamijeniti kontinuirano planiranje i ulaganje.

„Potrebno je kontinuirano ulaganje i planiranje sredstava, kako bi se intervencije mogle provoditi pravovremeno, a ne tek kada stanje objekta postane ozbiljno ugroženo“, poručuju iz ove ustanove.

Obaveze ostaju i kada se promijeni vlasnik

Posebnu pažnju javnosti privlači sudbina starih vila i istorijskih zgrada koje prelaze u privatno vlasništvo. Iz Zavoda naglašavaju da kupovina zaštićenog objekta ne daje novom vlasniku pravo da njime raspolaže bez ograničenja.

Prema njihovom objašnjenju, vlasnik ili korisnik dužan je da objekat čuva i održava. Za planirane radove mora da se obrati Zavodu i pribavi propisane uslove i saglasnosti.

„Promjena vlasništva sama po sebi ne znači da prestaju obaveze prema zaštićenom kulturnom dobru. Vlasnik preuzima i obavezu njegovog očuvanja“, ističu iz Zavoda.

Za stare objekte potrebno je i posebno znanje

Čak i kada se obezbijedi novac, obnova zaštićenog objekta nije posao koji se može povjeriti bilo kojem izvođaču. Zavod u javnim nabavkama traži odgovarajuće licence i iskustvo na objektima koji imaju status zaštite.

Razlog je i to što rad na starim građevinama često zahtijeva poznavanje tradicionalnih materijala i načina njihove obrade.

„Poseban izazov predstavlja očuvanje tradicionalnih tehnika i zanatskih znanja“, zaključuju iz Zavoda za BL portal.