Zabrinjavajući podatak! Među pacijentima sa moždanim udarom sve više mladih

14.08.2025. | 12:19

Ovih dana, neurolozi Univerzitetskog kliničkog centra Srbije imaju više posla. Povećan je broj i pregleda i prijema, a među pacijentima sa moždanim udarom ima sve više mladih. Kako je rekao prof. dr Milija Mijajlović, pomoćnik direktora Klinike za neurologiju UKCS, najmlađi pacijent ima 21 godinu.

– Broj pregleda i prijema na Kliniku za neurologiju Kliničkog centra Srbije je zapravo značajno povećan. To se primjećuje u zadnjih par nedjelja. Recimo, prošlog petka smo imali rekordan broj pregleda u neurologičkoj prijemnoj ambulanti u Urgentnom centru.Ono što govori o povećanom prilivu pacijenata je svakako to da je Klinika za neurologiju skoro u potpunosti ispunjena, znači svi posljednji kapaciteti su nam puni. Naravno, ne radi se ovdje samo o pacijentima sa moždanim udarima, uključen je jedan značajan broj naših pacijenata, bar tridesetak posto.

S obzirom da je Klinika za neurologiju tercijarna krovna ustanova naše zemlje, onda svakako podrazumijeva i liječenje i prijem pacijenata i drugih neuroloških patologija. Jasan je trend i priliva i prijema pacijenata na Kliniku za neurologiju u zadnjih par nedjelja.

Profesor doktor je istakao da je sve više mladih pacijenata hospitalizovano i da taj podatak zabrinjava:

– Značajan je priliv pacijenata sa moždanim udarom i ono što svakako zabrinjava je i priliv sve mlađih pacijenata. Recimo, trenutno na klinici za neurologiju, na odjeljenju za bolesti krvnih sudova mozga, najmlađi pacijent sa moždanim udarom ima samo 21 godinu. Jasno je da su faktori rizika za aterosklerozu najčešći razlog za šlog, odnosno, moždani udar koji je nastao kao posljedica prije svega pušenja, rjeđe, pucanja krvnih sudova, odnosno krvarenje u moždano tkivo.

Govorimo naravno o faktorima rizika o kojima moramo misliti i prevenirati ih. To su prije svega povećani krvni pritisak, šećerna bolest, povećane vrijednosti masti u krvi, gojaznost, pušenje, povećano konzumiranje alkoholnih pića i, ne zaboravimo, svakako kardiološke bolesti, prije svega mislim na neke tipove srčanih aritmija koje mogu da budu razlog za moždani udar.

Kod mlađih ljudi je situacija drugačija, ovdje je teže doći do dijagnoze, s obzirom da ovi ljudi najčešće i nemaju ove faktore rizika o kojima sam govorio. A kada su vrućine, tu moramo da mislimo ne samo na klasične faktore rizika, nego tragamo za razlozima za moždani udar.

Vrućina može da doprinese na taj način što dolazi do oscilacije krvnog pritiska, ne treba zaboraviti da ne samo povišen krvni pritisak, nego i snižene vrijednosti krvnog pritiska, što se naravno dešava kad su veće temperature spoljašnje, može da kod nekih osoba bude faktor rizika za moždani udar, prije svega mislim na osobe koje imaju značajne stenoze krvnih sudova na prvom mjestu karotidnih arterija.

On je takođe upozorio i koje simptome ne smijemo da ignorišemo:

– Simptomi koje ne smijemo da ignorišemo su oni koji nastaju naglo, dakle definicija moždanog udara je naglo nastali ispad neke neurološke funkcije. Pomenućemo samo najčešće: poremećaj govora, iskrivljenost lica, slabost nekog ekstremiteta, odnosno jedne polovine tijela najčešće, ili trnjenje jedne polovine tijela, a rjeđe se radi o simptomima koji su posljedica problema sa cirkulacijom u zadnjem ili vertebralnom bazenu, ali ih ne treba svakako previdjeti, a to su vrtoglavica, nestabilnost, duple slike ili poremećaji vida.

Ako primjetimo ovakve simptome, posebno kada oni nastaju iz, da kažemo, punog zdravlja, znači kod osobe koja je prethodno bila dobro, odmah se moramo javiti u hitnu službu, zato što je zapravo ovdje vrijeme ključno, kažemo vrijeme je mozak. Ako ti ljudi dođu u nekakvom terapijskom prozoru koji iznosi četiri i po sata za primjenu terapije koje rekanalizuju, za neke druge metode je to nešto malo duže, ali svejedno, što prije se javiti, zato što ako prije otpušimo krvni sud, ishod kod ovih pacijenata je značajno bolji.

On je otkrio i na koji način možemo da smanjimo rizike od nastanka moždanog udara:

– Možemo značajno da smanjimo rizik. To podrazumeva redovno uzimanje terapije propisane od strane drugih specijalista, prije svega se ovdje misli na kontrolu faktora rizika koja sam pomenuo.

Dakle, redovno uzimanje terapije, povremena kontrola krvnog pritiska, odnosno povremena kontrola šećera kod osoba koje imaju dijabetes i svakako redovno konzumiranje dovoljnih količina tečnosti, najbolje da to bude najobičnija voda.