Treba li meso oprati prije kuvanja? Stručnjaci “progovorili” i dali konačan odgovor

26.08.2025. | 17:50

Meso je osnovna namirnica u mnogim ishranama i odličan je izvor proteina, gvožđa, vitamina B12 i drugih važnih nutrijenata.

Ipak, meso, među kojima i perad i riba, često sadrži štetne bakterije i viruse koji mogu izazvati trovanje hranom, pa se zato smatra namirnicom visokog rizika.

U pojedinim kulturama, kao što je slučaj na Karibima, pranje mesa se smatra pokazateljem čistoće u kuhinji. U tu svrhu najčešće se koristi limunov sok ili bijeli sirćetni rastvor. Međutim, postavlja se pitanje – da li je ovaj postupak zaista bezbjedan i koristan?

Šta znači “pranje mesa”?

Pranje mesa podrazumijeva ispiranje isječenih ili cijelih komada mesa pod mlazom vode kako bi se uklonile nečistoće ili ostaci masnoće i kože.

Ponekad se meso prethodno potapa u vodu pomiješanu sa sirćetom ili limunovim sokom, a zatim se ispira, začini i tek onda kuva, peče ili zamrzava.

Ova praksa potiče iz kulturnih običaja u nekim zemljama, ali i od uslova u kojima se meso kupuje.

Na primjer, u zemljama u razvoju meso se često nabavlja na pijacama gdje se životinje kolju neposredno prije prodaje. U takvim okolnostima pranje mesa je uobičajeno kako bi se isprala krv ili eventualni ostaci kostiju nastali prilikom klanja, prenosi Nova.

Pranje mesa vodom ili kiselim rastvorom

Sirovo meso, perad i riba mogu biti kontaminirani bakterijama i virusima opasnim po zdravlje.

Najčešći uzročnici trovanja hranom su Salmonella, Listeria, Campylobacter, E. coli, ali i virusi poput norovirusa i hepatitisa A.

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) upozorava da pranje mesa zapravo može raširiti bakterije po sudoperu, radnim površinama i priboru.

Na taj način povećava se rizik da se kontaminiraju namirnice koje se jedu sirove, poput voća ili salate, navodi se u naučnom istraživanju “Healthline”.

Studije pokazuju da kiselina, poput sirćeta ili limunovog soka, može smanjiti količinu bakterija na površini mesa, dok obična voda ne uklanja dovoljno patogena i dodatno širi kontaminaciju po kuhinji.

Zbog toga stručnjaci ističu da je daleko sigurnije potpuno izbjegavati pranje mesa.

Najčešće korišćena kisela sredstva

*Bijeli sirćetni rastvor – sadrži sirćetnu kiselinu koja može usporiti rast bakterija na govedini, piletini i pačetini.

*Sok od limuna ili limete – često se koristi u karipskoj kuhinji i daje mesu svež miris.

*Natrijum-hidroksid (NaOH) – koristi se u prehrambenoj industriji za uklanjanje bakterija, ali nije namijenjen za kućnu upotrebu.

Ipak, i dalje nije dokazano da ova sredstva uništavaju viruse, pa je jedina pouzdana metoda da meso bude bezbedno – temeljno termičko obrađivanje.

Pravila bezbjednog rukovanja hranom

Najbolji način da zaštitite sebe i ukućane je da se pridržavate osnovnih pravila higijene:

*Perite ruke i površine – najmanje 20 sekundi toplom vodom i sapunom.

*Razdvajajte sirove i gotove namirnice – kako bi se spriječila ukrštena kontaminacija.

*Dobro termički obradite meso – svaka vrsta ima preporučenu unutrašnju temperaturu za bezbjednu konzumaciju.

*Odmah čuvajte u frižideru – meso treba brzo ohladiti i pravilno odmrzavati (u frižideru, hladnoj vodi ili mikrotalasnoj).