SZO optužila prehrambene gigante: Profit važniji od zdravlja milijardu ljudi

03.08.2026. | 13:04 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Najveće svjetske kompanije koje proizvode ultraprerađenu hranu koriste sudske postupke kako bi usporile ili zaustavile mjere za zaštitu javnog zdravlja, upozorio je generalni direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adanom Gebrejesus.

Prema njegovim riječima, multinacionalne prehrambene korporacije podnose tužbe protiv vlada koje pokušavaju da uvedu stroža pravila o označavanju proizvoda, ograniče reklamiranje nezdrave hrane ili uvedu poreze na proizvode sa visokim sadržajem šećera, soli i masti.

Time, kako tvrdi prvi čovek SZO, ometaju globalne napore u rješavanju rastuće krize gojaznosti.

Sudski sporovi odlažu zdravstvene reforme

Tedros je upozorio da ovakvi postupci državama donose milijarde dolara dodatnih troškova, kako kroz dugotrajne sudske procese, tako i kroz rast izdataka za liječenje bolesti povezanih sa gojaznošću.

Njegove izjave uslijedile su nakon međunarodne istrage koju je predvodio britanski Guardian, a koja pokazuje da su proizvođači ultraprerađene hrane i njihova poslovna udruženja od 2010. do 2025. godine pokrenuli čak 235 sudskih postupaka protiv zdravstvenih politika u više država, uključujući Meksiko, Brazil, Kolumbiju, Sjedinjene Američke Države i Veliku Britaniju.

Iako su vlade dobile većinu okončanih sporova, reforme su u prosjeku kasnile oko dvije i po godine.

Gojaznost postaje jedan od najvećih zdravstvenih izazova

Prema podacima SZO, gotovo milijardu ljudi širom svijeta živi sa gojaznošću. Nezdrava ishrana smatra se jednim od glavnih faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa dva i pojedinih oblika raka.

Istovremeno, potrošnja ultraprerađene hrane nastavlja da raste. U mnogim razvijenim zemljama, među kojima su Velika Britanija, SAD i Australija, ovakvi proizvodi danas čine približno polovinu prosečne ishrane stanovništva.

Sve više država uvodi stroža pravila

Zbog zdravstvenih i ekonomskih posljedica gojaznosti, brojne vlade uvode nove regulatorne mjere.

Među njima su upozorenja na prednjoj strani ambalaže, ograničenja reklamiranja nezdrave hrane, posebno prema djeci, kao i dodatni porezi na proizvode koji doprinose prekomjernom unosu šećera i kalorija.

SZO smatra da su upravo takve mjere među najefikasnijim načinima za smanjenje stope gojaznosti i hroničnih nezaraznih bolesti, ali upozorava da pravni pritisci velikih prehrambenih kompanija mogu značajno usporiti njihovu primjenu. Bonitet.com