Studija otkrila: Dvije svakodnevne navike vezane za ishranu mogu vam pomoći da smršavite

26.06.2026. | 08:24

Istraživanja sugerišu da vrijeme obroka može uticati na gubitak težine, pri čemu dokazi ukazuju na to da raniji obroci tokom dana i produženje perioda noćnog gladovanja (posta) mogu podržati bolje upravljanje tjelesnom težinom.

Studija iz 2024. godine otkrila je da su kasniji obroci, češće jedenje i kasniji odlazak na spavanje povezani s većom tjelesnom težinom i višim indeksom tjelesne mase (BMI).

Nasuprot tome, duže trajanje noćnog gladovanja i raniji prvi obrok bili su povezani s nižim BMI-jem.

Istraživači su sproveli studiju analizirajući podatke kohorte zasnovane na populaciji u Kataloniji, u Španiji.

Uključivala je više od 3.000 učesnika starosti između 40 i 65 godina koji su se vratili na kontrolu nakon petogodišnjih intervencija.

– Ova studija sugeriše da je ranije jedenje tokom dana usklađeno sa cirkadijalnim ritmom i da omogućava veće sagorijevanje kalorija i bolju regulaciju apetita tokom dana – rekla je Anne VanBeber profesorica na odjelu za nutricione nauke na Teksaškom kršćanskom univerzitetu za Verywell Health, “To zauzvrat može pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine”.

Studija je takođe istraživala razlike specifične za spol, otkrivši da su kasniji prvi obrok i kraće trajanje noćnog gladovanja bili povezani s višim BMI-jem, posebno kod muškaraca, dok je veza između dužeg noćnog gladovanja i nižeg BMI-ja bila očiglednija kod žena u premenopauzi.

Zašto je vrijeme obroka važno?

Cirkadijalni sistem reguliše naše cikluse spavanja i budnosti, kao i cikluse hranjenja i gladovanja, a unos hrane se smatra važnim spoljnim znakom, rekla je vanredna profesorica nutricionizma i dijetetike na Univerzitetu Južne Floride Heewon L. Gray.

– Neuobičajeni obrasci ishrane, kao što je jelo kasno noću, mogu poremetiti cirkadijalne ritmove i metaboličke procese, što potencijalno doprinosi povećanju tjelesne težine i gojaznosti – rekla je ona.

– Pojedinci mogu imati različite cirkadijalne ritmove i sklonosti, ali ova studija sugeriše da raniji prvi obrok i dovoljno dug period gladovanja tokom noći mogu pomoći u podršci metabolizmu i regulaciji težine.

Ova studija se nadovezuje na prethodna istraživanja koja pokazuju da je ranija večera i rani doručak povezan s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2, dodala je VanBeber.

– Ovo je oblast istraživanja u usponu koja se zove hrononutricija – rekla je ona i dodala da se ona fokusira na analizu onoga što ljudi jedu, ali takođe analizira i doba dana, kao i broj obroka.

– Vjeruje se da neuobičajeni obrasci unosa hrane mogu biti u konfliktu sa cirkadijalnim ritmovima – navodi.

Ova studija ne znači da su rezultati konačni, rekla je Gray, dodajući da je potrebno više eksperimentalnih studija, poput randomizovanih kontrolisanih ispitivanja, kako bi se ovi nalazi potvrdili.

Istraživanja su pokazala da je preskakanje doručka povezano sa višim BMI-jem i povećanim rizikom od gojaznosti, kao i da doručak relativno brzo nakon buđenja i osiguravanje dovoljno vremena za noćno gladovanje može pomoći u održavanju metaboličke regulacije i podržati cirkadijalni sistem, rekla je ona.

Takođe je napomenula da su učesnici sa kasnijim obrascima ishrane uglavnom imali manje sklonosti ka općem zdravom načinu života, uključujući manju privrženost zdravom obrascu ishrane (naročito mediteranskoj ishrani), što sugeriše da vrijeme obroka može odražavati šire životne stilove i druge socioekonomske faktore, piše Klix.