Stalno ste umorni, iscrpljeni, bezvoljni? Možda razlog nije stres, već lijekovi koje svakodnevno uzimate

09.06.2026. | 22:14

Manje je poznato da brojni lijekovi, uključujući one koji se svakodnevno koriste za alergije, anksioznost, visok krvni pritisak ili bolove, mogu da izazovu umor i smanjenu energiju. Često uzroke tražimo u drugim razlozima, zaboravljajući moguće neželjene efekte terapija za akutne ili hronične bolesti.

Kada lijekovi postanu uzrok iscrpljenosti

Pospanost i iscrpljenost spadaju među najčešće neželjene efekte lijekova koji se izdaju na recept, ali i preparata koji se mogu kupiti bez recepta.

Ne samo iz ugla psihologije i mentalnog zdravlja, važno je prepoznati da hronični umor ne mora uvijek da bude posljedica stresa, anksioznosti, depresije ili sagorijevanja. Ponekad uzrok opšte psihofizičke slabosti može da bude upravo terapija koju osoba redovno koristi.

Zašto pojedini lijekovi izazivaju umor?

Mnogi lijekovi utiču na neurotransmitere, koji omogućavaju komunikaciju između nervnih ćelija.

Neki od njih imaju važnu ulogu u regulaciji budnosti, koncentracije i nivoa energije. Kada lijek promijeni njihovo djelovanje, može da dođe do osjećaja pospanosti, usporenosti i nedostatka mentalne i fizičke energije. Kod pojedinih osoba ovaj efekat je blag i prolazan, dok kod drugih može značajno da utiče na svakodnevno funkcionisanje, radnu produktivnost i raspoloženje.

Lijekovi protiv alergije

Antihistaminici predstavljaju jednu od najčešćih grupa lijekova koje izazivaju pospanost. Koriste se za ublažavanje simptoma alergija, ali mnogi od njih djeluju i na centre u mozgu koji regulišu budnost. Zbog toga osobe koje ih uzimaju često prijavljuju umor, usporene reakcije i potrebu za dodatnim odmorom tokom dana.

Neki antihistaminici se upravo zbog tog efekta koriste i kao sastojci preparata namijenjenih poboljšanju sna.

Antidepresivi

Određene vrste antidepresiva mogu da izazovu osjećaj pospanosti, naročito tokom prvih nedjelja terapije. Posebno se to odnosi na triciklične antidepresive, koji kod nekih pacijenata mogu da dovedu do izraženijeg umora i potrebe za snom.

Iako ovaj efekat nekada predstavlja neželjenu reakciju, u pojedinim slučajevima ljekari ga koriste kao prednost kod osoba koje istovremeno pate od nesanice i simptoma depresije, prenosi “eKlinika”.

Lijekovi za anksioznost

Benzodiazepini, koji se često propisuju za anksiozne poremećaje i panične napade, djeluju smirujuće na centralni nervni sistem.

Zbog toga mogu da izazovu pospanost, usporenost i osjećaj slabosti. Intenzitet i trajanje ovih efekata zavise od vrste lijeka, doze i individualne reakcije organizma.

Kod nekih osoba pospanost traje nekoliko sati, dok kod drugih može da bude prisutna i narednog dana.

Terapija za visok krvni pritisak

Pojedini lijekovi za regulaciju krvnog pritiska, naročito beta-blokatori, usporavaju rad srca i smanjuju opterećenje kardiovaskularnog sistema. Iako je to njihov željeni terapijski efekat, kod određenih pacijenata može da dovede do osjećaja iscrpljenosti, manjka energije i smanjene fizičke izdržljivosti.

Liječenje malignih bolesti

Umor predstavlja jedan od najčešćih pratilaca onkološkog liječenja. Hemoterapija, radioterapija i druge vrste terapija utiču na nivo hormona i proteina u organizmu, ali istovremeno oštećuju i dio zdravih ćelija. Organizam tada troši dodatnu energiju na oporavak i regeneraciju, što može da dovede do izraženog osjećaja iscrpljenosti.

Ovakav umor često nije moguće u potpunosti otkloniti odmorom i može da traje duži vremenski period.

Lijekovi za mučninu i digestivne tegobe

Određeni preparati koji se koriste za kontrolu mučnine, povraćanja ili dijareje mogu da utiču na centralni nervni sistem i izazovu pospanost. Kod pojedinih osoba ovaj efekat je blag, dok kod drugih može da utiče na svakodnevne aktivnosti koje zahtijevaju koncentraciju.

Mišićni relaksanti

Iako se koriste za opuštanje mišića, većina mišićnih relaksanata zapravo djeluje preko nervnog sistema. Njihov efekat na mozak i kičmenu moždinu može da izazove umor, pospanost i smanjenu budnost, posebno tokom prvih dana terapije.

Opioidni lijekovi protiv bolova

Opioidi predstavljaju snažne analgetike koji se koriste kod jakih bolova.

Njihovo djelovanje podsjeća na prirodne supstance koje organizam proizvodi radi kontrole bola. Međutim, osim ublažavanja bola, mogu da uspore rad nervnog sistema i izazovu izraženu pospanost, smanjenu koncentraciju i osjećaj mentalne usporenosti.

Lijekovi za epilepsiju

Antiepileptici, odnosno antikonvulzivni lijekovi, utiču na električnu aktivnost mozga i komunikaciju između nervnih ćelija. Zbog načina na koji djeluju, kod određenih pacijenata mogu da izazovu umor, smanjenu koncentraciju i osjećaj usporenosti.

Ovi efekti su često najizraženiji na početku terapije ili nakon promjene doze.

Kako da prepoznate da je lijek uzrok umora?

Ako koristite lijek koji nije naveden među ovim grupama, korisno je da provjerite uputstvo za upotrebu. Upozorenja poput „može da izazove pospanost“, „može da utiče na budnost“ ili „izbjegavati upravljanje vozilima“ često ukazuju na mogućnost pojave umora kao neželjenog efekta.

Praćenje simptoma i bilježenje promjena nakon uvođenja nove terapije može da pomogne ljekaru da procijeni da li postoji povezanost između lijeka i iscrpljenosti.

Šta možete da uradite ako vas terapija čini umornim?

Ukoliko primijetite da vam lijekovi značajno smanjuju energiju, važno je da ne prekidate terapiju na svoju ruku. Postoji nekoliko jednostavnih strategija koje mogu da pomognu: kratka šetnja ili lagana fizička aktivnost, istezanje i vježbe mobilnosti, tehnike dubokog disanja, umjerena količina kofeina, ukoliko ne postoje medicinske kontraindikacije.

Ako koristite lijek koji se izdaje bez recepta, razgovarajte sa ljekarom ili farmaceutom o mogućnosti prelaska na preparat koji ne izaziva pospanost.

Kada je potrebno razgovarati sa ljekarom?

U slučaju da umor traje duže vrijeme ili značajno narušava kvalitet života, neophodno je da se obratite ljekaru. Stručnjak može da prilagodi dozu terapije, promijeni lijek, preporuči drugačije vrijeme uzimanja terapije, procijeni da li postoji drugi zdravstveni problem koji doprinosi umoru.

Ponekad je dovoljno da se lijek uzima uveče umjesto ujutru kako bi se neželjeni efekti značajno smanjili. Umor i pospanost često se povezuju sa stresom, preopterećenošću ili problemima mentalnog zdravlja. Međutim, uzrok ponekad može da bude mnogo jednostavniji, ako su to lijekovi koje svakodnevno uzimamo.

Prepoznavanje ove veze predstavlja važan korak ka očuvanju kvaliteta života i psihofizičkog blagostanja. Ukoliko sumnjate da terapija utiče na vašu energiju, razgovor sa ljekarom je najbolji način da pronađete bezbjedno i efikasno rješenje.