Smrtonosna tiha prijetnja: Nije samo hrana – ovih pet stvari vam “truje” krv

09.06.2026. | 08:27

Kao i kod holesterola, povišeni trigliceridi mogu da budu nasljedni – stanje se zove porodična hipertrigliceridemija.

Povišeni trigliceridi nisu posljedica samo ishrane. Na njihov nivo mogu uticati loš san, stres, alkohol, genetika i određeni lijekovi. Saznajte glavne uzroke i faktore rizika.

Povišeni trigliceridi uglavnom su posljedica pogrešnog načina ishrane i nedostatka fizičke aktivnosti. Ljekari, ipak, ovaj problem posmatraju uzimajući u obzir cjelokupni način života. Nedovoljna količina sna, slaba kontrola stresa i neki lijekovi, također mogu da budu razlog za više nivoe triglicerida.

Šta su trigliceridi?

Trigliceridi su vrsta masnoća (lipida) u krvi, slična holesterolu. Njihov povišen nivo (hipertrigliceridemija) može da poveća rizik od ateroskleroze, odnosno sužavanja i očvršćavanja arterija. Američki koledž kardiologije napominje da izrazito visoki trigliceridi ponekad mogu biti povezani sa pankreatitisom, odnosno upalom pankreasa.

Manje poznati faktori, poput količine sna, unosa alkohola i nivoa stresa, također mogu uticati na vrijednosti triglicerida. Nema dovoljno dokaza da su ovi faktori direktan uzrok, ali svakako imaju svoju ulogu, smatraju stručnjaci.

“Loša ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, stres i loš san utiču na zdravlje srca, ali se često zanemaruju”, kaže dr Endru Frimen, kardiolog Nacionalnog jevrejskog zdravstvenog centra u Denveru. Na primjer, i nasljeđe je kod nekih pacijenata jedan od odlučujućih činilaca.

Genetika

Kao i kod holesterola, povišeni trigliceridi mogu da budu nasljedni – stanje se zove porodična hipertrigliceridemija. Kod nekih pacijenata u pitanju je kombinacija genetskih i životnih faktora.

Referentne vrijednosti triglicerida u krvi su do 1,70 mmol/L. Kod porodične hipertrigliceridemije koncentracije su u rasponu od 2,30 do 10 mmol/L (ili više).

Što su vrijednosti više, veći je i rizik od upale pankreasa. Liječenje je često usmjereno na promjene u načinu ishrane, uz pomoć nutricioniste, kao i lijekove poput gemfibrozila, fenofibrata i nikotinske kiseline.

Reakcija na određene lijekove

Određene vrste lijekova mogu da povećaju nivo triglicerida, kao na primjer neki imunosupresivi, antivirusni lijekovi, antipsihotici, hormonska terapija i lijekovi za kardiovaskularne bolesti.

Povišeni trigliceridi mogu da se jave i kao reakcija na beta-blokatore, diuretike u terapiji krvnog pritiska, kao i na imunosupresive ciklosporin i takrolimus. U ovakvim situacijama ljekari provjeravaju terapiju pacijenata i po potrebi je prilagođavaju ili prate lipidni status tokom liječenja.

Prosti šećeri i ugljeni hidrati

Nepravilna ishrana je najčešći uzrok povišenih triglicerida. Višak kalorija i šećera u tijelu pretvara se u trigliceride i skladišti kao mast. Ishrana bogata ultraprerađenim namirnicama, bijelim brašnom i šećerom može značajno da pogorša stanje. Preporučuje se prelazak na uravnoteženu, cjelovitu ishranu sa manje masti i više biljnih namirnica.

Alkohol

Konzumacijom alkohola dodatno unosimo kalorije i šećere, što negativno utiče na trigliceride. Također, alkohol može da ometa razgradnju masti u jetri i da poveća nivo lošeg holesterola.

Kod veoma visokih vrijednosti, ljekari često preporučuju potpuno izbjegavanje alkohola tokom određenog perioda.

Premalo ili previše sna

Stručnjaci savjetuju najmanje 7 sati noćnog sna. Nedostatak sna smatra se faktorom rizika za razvoj gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i povišenog krvnog pritiska, a svi ovi faktori utiču na vrijednosti triglicerida. Poremećaji sna, poput apneje, također mogu da povećaju rizik. S druge strane, previše sna (više od 10 sati) može biti povezano sa metaboličkim problemima i nižom fizičkom aktivnošću.

Stres

Stres može indirektno da utiče na trigliceride, jer često vodi ka nezdravim navikama. Kada smo pod jakim stresom, unosimo veće količine šećera, alkohola i namirnica sa dosta soli i nezdravih masti.

Hronični stres također može da izazove upalne procese i poveća lučenje lipoproteina koji prenose trigliceride kroz krv, a u tim uslovima raste i rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Meditacija ili joga, svakodnevna fizička aktivnost i druženje sa bliskim osobama neki su od načina dobre kontrole stresa, prenosi Kurir.