Šest najčešćih znakova anksioznosti kod djece

22.05.2024. | 22:32

Ljudi koji pate od anksioznih poremećaja obično imaju ponavljajuće nametljive misli ili brige.

Prema Američkom psihološkom udruženju, anksioznost je emocija koju karakterišu osjećaj napetosti, zabrinute misli i fizičke promjene kao što je povišen krvni pritisak.

Ljudi koji pate od anksioznih poremećaja obično imaju ponavljajuće nametljive misli ili brige i zbog toga imaju tendenciju da izbjegavaju određene situacije. Ovaj poremećaj se takođe može manifestovati fizičkim simptomima kao što su znojenje, drhtavica, vrtoglavica i ubrzan rad srca.

Međutim, osim kod odraslih, znake anksioznosti mogu pokazivati i djeca. Zato je edukator roditeljstva i dječji psiholog Džejmi Bloh upozorio na šest najčešćih znakova anksioznosti kod djece.

– Fizičke tegobe: bolovi u stomaku, leptiri, glavobolje.

– Izbjegavanje aktivnosti: djeca ne žele da rade nešto ili da idu na određene aktivnosti ili mjesta, na primjer u školu ili na zabavu.

– Stalno traženje uvjeravanja: stalno postavljanje pitanja i pojašnjenja na istu temu.

– Češći i ozbiljniji izlivi bijesa: neraspoloženje, razdražljivost ili plač.

– Poteškoće sa spavanjem: potreba za većim kontaktom sa roditeljima noću, problemi sa zaspavanjem, spavanjem ili rano buđenje.

– Nemir ili teškoća u koncentraciji.

Tijelo ima tri prirodne reakcije na stres, ističe psiholog. Ta tri odgovora su: bori se, bježi i/ili se zamrzni. Ovi odgovori su fiziološka reakcija našeg tijela koja se javlja kada se osjećamo ugroženo. Može biti emocionalno ili fizičko.

„Ove reakcije na stres su važne i kritične za našu bezbjednost i pomažu nam da se pripremimo i suočimo sa prijetnjama, pobjegnemo ili se sakrijemo od opasnosti. Međutim, djeca i odrasli mogu da izazovu ovu reakciju bez obzira na to da li su prijetnja ili opasnost stvarna ili ne“, objašnjava Bloh.

Tvrdi da je roditeljima lakše prepoznati i primjetiti borbu i beg kod djece jer te reakcije mogu biti reaktivnije. Međutim, odgovor „zamrzavanja“ je mnogo teže uočiti i prepoznati.

„Reakcija ‘zamrzavanja’ uključuje drugačiji fiziološki proces od borbe ili bega. Ova reakcija dovodi do toga da tijelo pređe u stanje nepokretnosti“, kaže psiholog.

To znači da će izgledati da djeca funkcionišu normalno, ali mnogo sporije, što se može manifestovati kao letargija ili ljenjost, prenosi Index.hr.

„Ako nismo svjesni znakova i simptoma ‘zamrzavanja’, možemo slučajno zanemariti našu djecu u vrijeme kada smo im potrebni“, zaključio je Bloh.