Šest najčešćih znakova anksioznosti kod djece

22.05.2024. | 22:32 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Ljudi koji pate od anksioznih poremećaja obično imaju ponavljajuće nametljive misli ili brige.

Prema Američkom psihološkom udruženju, anksioznost je emocija koju karakterišu osjećaj napetosti, zabrinute misli i fizičke promjene kao što je povišen krvni pritisak.

Ljudi koji pate od anksioznih poremećaja obično imaju ponavljajuće nametljive misli ili brige i zbog toga imaju tendenciju da izbjegavaju određene situacije. Ovaj poremećaj se takođe može manifestovati fizičkim simptomima kao što su znojenje, drhtavica, vrtoglavica i ubrzan rad srca.

Međutim, osim kod odraslih, znake anksioznosti mogu pokazivati i djeca. Zato je edukator roditeljstva i dječji psiholog Džejmi Bloh upozorio na šest najčešćih znakova anksioznosti kod djece.

– Fizičke tegobe: bolovi u stomaku, leptiri, glavobolje.

– Izbjegavanje aktivnosti: djeca ne žele da rade nešto ili da idu na određene aktivnosti ili mjesta, na primjer u školu ili na zabavu.

– Stalno traženje uvjeravanja: stalno postavljanje pitanja i pojašnjenja na istu temu.

– Češći i ozbiljniji izlivi bijesa: neraspoloženje, razdražljivost ili plač.

– Poteškoće sa spavanjem: potreba za većim kontaktom sa roditeljima noću, problemi sa zaspavanjem, spavanjem ili rano buđenje.

– Nemir ili teškoća u koncentraciji.

Tijelo ima tri prirodne reakcije na stres, ističe psiholog. Ta tri odgovora su: bori se, bježi i/ili se zamrzni. Ovi odgovori su fiziološka reakcija našeg tijela koja se javlja kada se osjećamo ugroženo. Može biti emocionalno ili fizičko.

„Ove reakcije na stres su važne i kritične za našu bezbjednost i pomažu nam da se pripremimo i suočimo sa prijetnjama, pobjegnemo ili se sakrijemo od opasnosti. Međutim, djeca i odrasli mogu da izazovu ovu reakciju bez obzira na to da li su prijetnja ili opasnost stvarna ili ne“, objašnjava Bloh.

Tvrdi da je roditeljima lakše prepoznati i primjetiti borbu i beg kod djece jer te reakcije mogu biti reaktivnije. Međutim, odgovor „zamrzavanja“ je mnogo teže uočiti i prepoznati.

„Reakcija ‘zamrzavanja’ uključuje drugačiji fiziološki proces od borbe ili bega. Ova reakcija dovodi do toga da tijelo pređe u stanje nepokretnosti“, kaže psiholog.

To znači da će izgledati da djeca funkcionišu normalno, ali mnogo sporije, što se može manifestovati kao letargija ili ljenjost, prenosi Index.hr.

„Ako nismo svjesni znakova i simptoma ‘zamrzavanja’, možemo slučajno zanemariti našu djecu u vrijeme kada smo im potrebni“, zaključio je Bloh.