Roditelji, naučite da prepoznate signale: Ovo su prvi znakovi da vaše dijete trpi nasilje

17.10.2025. | 11:25

S početkom nove školske godine mnogi roditelji osjećaju zabrinutost zbog mogućeg vršnjačkog nasilja kojem djeca mogu biti izložena.

Djeca često o problemu vršnjačkog nasilja ćute, pa su stručnjaci ranije ukazivali na znakove na koje treba obratiti pažnju — poput naglih promjena raspoloženja i ponašanja, emocionalne uznemirenosti ili izolacije. U znakove na koje roditelji treba da reaguju spadaju i prestanak druženja s prijateljima, izbjegavanje školskih izleta ili same škole, kao i učestale glavobolje i bolovi u stomaku bez medicinskog uzroka.

Dječija psihološkinja Žana Pavlović izjavila je za portal Direktno da se u novom talasu nasilja vidi kako su nasilnici sve mlađi i organizovaniji, te da nasilje poprima nove oblike i dimenzije.

„Već odavno ne postoji autoritet i ta kriza autoriteta traje godinama – sigurno posljednjih desetak godina, otkad je dijete stavljeno na pijedestal. Djetetu je dato više ovlaštenja nego što mu je potrebno. Ono ne može samostalno odlučivati o mnogim stvarima jer nije dovoljno zrelo, niti ima dovoljno ličnog ni životnog iskustva. S ponašanjem tipa ‘daj djetetu sve što želi’ dovodimo do popustljivog vaspitanja koje nas je dovelo i do pada autoriteta“, istakla je stručnjakinja.

Psihološkinja je dodala da međuvršnjačko nasilje vrlo brzo prelazi iz školskih klupa na ulice i da današnji nasilnici ne prezaju ni od čega, pa se čak organizuju i za pojedina krivična djela. Upozorila je i na porast nasilja na društvenim mrežama. „Sajber nasilje nije ni pod kakvom kontrolom. Roditelji su često nemoćni, a ponekad se čini da institucije ili škole ne reaguju uopšte, ili reaguju prekasno. Kao da nemamo jasno određen sistem — ko bi se time trebalo baviti: roditelji, policija, škola ili centar za socijalni rad?“, rekla je Pavlović.

Naglasila je i da je nasilje na internetu osobenost našeg doba, uporedivši ga s vremenima prije pojave društvenih mreža.

„I tada je postojalo vršnjačko nasilje, ali ono bi negdje počelo i završilo — na ulici, u školi ili na igralištu. Danas je to sveprisutno. Ne možete se od toga odmaknuti. Nemate kontrolu nad videom koji se postavi na mrežu. Za pet minuta zna cijeli razred, za deset minuta cijela škola, a za pola sata — gotovo cijeli grad“, upozorila je psihološkinja.

„Treba se baviti i nasilnicima“

Pavlović je istakla da društvo često prestaje da reaguje na nasilje.

„Nažalost, u svakodnevnom radu primjećujem da smo počeli da normalizujemo nasilje. Ponekad ga čak i podstičemo kao način rješavanja problema. Postali smo agresivnije društvo, a djeca to vide. Kada se tome doda nasilje na internetu i u video-igrama, stvara se talas nasilja u kojem danas živimo“, rekla je.

Dodala je da je važno baviti se žrtvama, ali i nasilnicima. „Žrtvama treba posvetiti pažnju i pružiti pomoć, ali ne smijemo tu stati. Mi se gotovo uopšte ne bavimo nasilnicima, a i njima je potrebna pomoć. Djeca nisu rođena kao nasilnici“, naglasila je Pavlović.

Ukazala je i na ponašanja koja mogu ukazivati na dublje probleme:

„Ako dijete svakodnevno osjeća potrebu da nekome nešto ružno kaže, otme užinu, uzme novac, tjera vršnjaka da skače na jednoj nozi ili mu baca knjige u kontejner — to dijete nije zadovoljno, nije ispunjeno, a niko se njime zapravo ne bavi.“

Na kraju, Pavlović je upozorila i na čestu grešku roditelja. „Roditelji mogu mnogo učiniti u prevenciji nasilja, ali često izostane pravovremena reakcija. Kad dijete dođe kući s modricama, to znači da je već mnogo toga pretrpjelo. Važno je reagovati odmah, a ne čekati da nasilje postane vidljivo“, zaključila je psihološkinja Žana Pavlović za Direktno.