Rak debelog crijeva više nije bolest starijih: Obratite pažnju na ove simptome

04.09.2026. | 23:13 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Krv u stolici, upornu promjenu ritma pražnjenja crijeva ili neobjašnjivu anemiju ne bi trebalo pripisivati hemoroidima, stresu ili lošoj ishrani samo zato što osoba nema 50 godina. Rak debelog crijeva među mlađim odraslim osobama postaje sve češći, a dio oboljelih još nije dostigao godine predviđene za redovan skrining.

Kada se pomene rak debelog crijeva, mnogi i dalje pomisle na bolest starijih ljudi. Godine zaista jesu važan faktor rizika, ali više nisu dovoljan razlog da se kod mlađe osobe isključi mogućnost oboljenja. Upravo je porast broja slučajeva među ljudima mlađim od 50 godina naveo američke stručne organizacije da preporučenu početnu granicu za skrining osoba prosječnog rizika pomjere sa 50 na 45 godina. Međutim, ta preporuka ne važi jednako u svim državama.

U Srbiji su organizovanim skriningom obuhvaćeni muškarci i žene od 50 do 74 godine, a osnovni pregled je imunološki test na okultno krvarenje u stolici, koji se radi na dvije godine. Pozitivan rezultat zahtijeva kolonoskopiju. To, međutim, ne znači da osoba mlađa od 50 godina treba da čeka skrining ako ima simptome ili povećan rizik.

Zašto sve više mlađih obolijeva od raka debelog crijeva

Velika stručna analiza objavljena u časopisu Nature Reviews Cancer potvrđuje da učestalost ranog kolorektalnog karcinoma, koji se dijagnostikuje prije 50. godine, raste širom svijeta. Trend se razlikuje među državama, generacijama, polovima i prema dijelu crijeva u kojem tumor nastaje, ali osnovna poruka je ista: rak debelog crijeva više se ne može posmatrati isključivo kao bolest starijih.

Tačan razlog porasta još nije otkriven. Gojaznost, metabolički poremećaji, dijabetes tipa 2, nekvalitetna ishrana i nedovoljno kretanja povezani su sa većim rizikom. Istražuje se i moguća uloga crijevnog mikrobioma, izloženosti u djetinjstvu i promjena koje tokom života utiču na metabolizam i imunski sistem.

Važno je, ipak, napraviti jasnu razliku između povezanosti i dokazanog uzroka. Za sada se ne može tvrditi da je jedna namirnica, promjena mikrobioma ili izloženost mikroplastici objašnjenje za porast bolesti među mladima. Vjerovatnije je da na rizik zajednički djeluje više činilaca, od nasljedne sklonosti do životnih navika i uticaja iz okruženja.

Simptomi ne treba da čekaju 45. ili 50. rođendan

Skrining se radi kod ljudi koji nemaju tegobe, dok simptomi zahtijevaju dijagnostiku bez obzira na godine. Među promjenama koje bi trebalo provjeriti su:

-krv u stolici ili krvarenje iz završnog dijela crijeva
-uporna dijareja, zatvor ili promjena u izgledu i učestalosti stolice
-osjećaj da se crijeva nisu potpuno ispraznila
-bolovi, grčevi ili nadimanje koji ne prolaze
-neobjašnjiv gubitak tjelesne mase
-umor, malaksalost ili anemija zbog nedostatka gvožđa.

Ovi simptomi mnogo češće imaju dobroćudan uzrok, kao što su hemoroidi, infekcije ili funkcionalni poremećaji crijeva. Ipak, bez pregleda se ne može znati šta ih izaziva. Poseban problem nastaje kada se krvarenje kod mlade osobe automatski pripiše hemoroidima ili se promjena pražnjenja objasni stresom, pa dijagnostika kasni mjesecima.

Ko bi trebalo da počne kontrole ranije

Preporučena starost za populacioni skrining odnosi se na osobe prosječnog rizika. Pregledi mogu početi ranije i sprovoditi se češće kod ljudi koji imaju:

-roditelja, brata, sestru ili dijete sa rakom debelog crijeva ili uznapredovalim polipima
-više oboljelih članova porodice
-nasljedne sindrome, kao što su Linčev sindrom ili porodična adenomatozna polipoza
-Kronovu bolest ili ulcerozni kolitis
-ranije otkrivene polipe ili prethodno liječen kolorektalni karcinom.

Vrijeme početka i vrstu pregleda u ovim slučajevima određuje ljekar na osnovu porodične istorije, godina u kojima se rođak razbolio i drugih faktora rizika.

Test stolice ili kolonoskopija

Test na skriveno krvarenje u stolici jednostavan je, neinvazivan i može da se uradi kod kuće. Njime se otkrivaju veoma male količine krvi koje nisu vidljive golim okom. Pozitivan nalaz ne znači automatski da osoba ima rak, ali mora da se ispita kolonoskopijom.

Kolonoskopija omogućava ljekaru da pregleda unutrašnjost debelog crijeva, uzme uzorak sumnjivog tkiva i tokom istog postupka ukloni pojedine polipe. Upravo zato ona nije samo metoda otkrivanja raka. Uklanjanjem prekanceroznih polipa može se spriječiti da se iz njih vremenom razvije maligni tumor.

Pregled se najčešće obavlja uz sedaciju, a njegova dužina zavisi od nalaza i eventualnog uklanjanja polipa. Priprema crijeva prethodnog dana mnogima je najneprijatniji dio, ali je neophodna jer nedovoljno očišćeno crijevo može sakriti male promjene i umanjiti pouzdanost pregleda, prenosi “eKlinika“.

Porast raka debelog crijeva među mlađima ne znači da svaka stomačna tegoba ukazuje na malignu bolest. Znači nešto jednostavnije i važnije: godine više ne smiju da budu razlog da se uporan simptom zanemari. Skrining je namijenjen ljudima bez tegoba, ali krv u stolici, neobjašnjiva anemija ili trajna promjena pražnjenja zahtijevaju razgovor sa ljekarom odmah, a ne tek po dostizanju propisane starosne granice.