Putujete automobilom ovog ljeta? Evo zašto morate praviti redovne pauze

27.05.2025. | 22:31

Ako ovog ljeta planirate putovanje automobilom, vjerovatno najviše razmišljate o destinaciji koja vas čeka, ruti, da li je vozilo spremno za dužu vožnju… Sve su to važni koraci, ali postoji jedna stvar koju mnogi od nas zanemaruju, a od koje u velikoj mjeri zavisi naše zdravlje tokom, ali i nakon puta. Da biste spriječili ozbiljna zdravstvena stanja izazvana predugim sjedenjem, ne zaboravite koliko su korisne redovne pauze.

Bez obzira na godine ili opšte zdravstveno stanje, svako od nas bi tokom dužih vožnji trebalo da ustaje i prohoda na svakih sat do dva, naročito ako putovanje traje četiri sata ili više. Iako često želimo što prije stići na odredište, dugo sjedenje može poremetiti cirkulaciju, izazvati dehidrataciju i povećati rizik od stvaranja krvnih ugrušaka. Ako se ugrušci ne otkriju i ne liječe na vrijeme, mogu postati veoma opasni po život.

Šta se dešava sa cirkulacijom tokom duge vožnje?

Dok hodamo, mišići potkoljenica i butina pomažu pumpanju krvi prema srcu. Tokom dugog sjedenja, donji dio tijela miruje, a krv se nakuplja u venama nogu. Bez kontrakcije mišića, krv može stagnirati, što može dovesti do stvaranja ugrušaka.

Kada krv miruje, trombociti se mogu početi lijepiti jedni za druge, formirajući masu koja pokreće lanac reakcija – tako nastaje ugrušak. Ako se ugrušak formira u dubokoj veni noge, govorimo o dubokoj venskoj trombozi (DVT). Ovo stanje izaziva otok, bol, a u najgorem slučaju – može se završiti plućnom embolijom, ako se ugrušak pomjeri i stigne do pluća. To je hitno i potencijalno smrtonosno stanje čiji simptomi uključuju kratak dah, bol u grudima, vrtoglavicu, kašalj i bol u leđima.

Ko je u najvećem riziku?

Iako se krvni ugrušci mogu razviti i kod mladih i zdravih ljudi, rizik je veći kod:

-starijih osoba,

-onih sa porodičnom istorijom tromboza,

-pacijenata sa karcinomima ili poremećajima zgrušavanja krvi,

-ljudi koji su nedavno bili na operaciji ili su duže bili nepokretni.

Što više faktora rizika imate, veća je vjerovatnoća za stvaranje ugruška – ne samo tokom putovanja, već i u danima nakon.

Kako da maksimalno iskoristite pauze?

Pravite pauze svakih 60–120 minuta – ustanite, hodajte nekoliko minuta, razgibajte noge.

Pijte dovoljno vode, jer dehidratacija povećava rizik od zgrušavanja krvi. Izbjegavajte kofein i alkohol.

Ako ne možete često da izlazite, radite jednostavne vježbe u sjedištu: savijajte i ispružajte stopala, podižite koljena ka grudima, nagnite se unaprijed i dodirnite zglobove.

Dodatni savjeti:

Nosite kompresivne čarape ako ste skloni oticanju nogu.

Izbjegavajte tijesnu odjeću koja može ometati cirkulaciju.

Na šta obratiti pažnju nakon putovanja?

Rizik ne nestaje odmah po dolasku na odredište. Ako se pojave simptomi kao što su:

-bol ili otok noge,

-kratak dah,

-bol u grudima ili leđima,

-nagla vrtoglavica ili nesvjestica,

-odmah potražite ljekarsku pomoć. U slučaju krvnih ugrušaka, brza reakcija može spasiti život.