Prelom kuka kod starijih: Zašto je opasan i kada se razmatra liječenje bez operacije

18.10.2026. | 08:18 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Prelom kuka može za nekoliko trenutaka da promijeni život osobe koja je do tada samostalno odlazila u prodavnicu, šetala i brinula o sebi. Pod ovim nazivom najčešće se podrazumijeva prelom gornjeg dijela butne kosti, u blizini zgloba kuka.

Iako je riječ o ozbiljnoj povredi, nije tačno, kako se navodi na pojedinim društvenim mrežama, da većina starijih ljudi ne preživi operaciju. Važno je razlikovati rizik tokom zahvata od povećane smrtnosti u mjesecima nakon preloma. Američka akademija ortopedskih hirurga (AAOS) u smjernicama navodi približno 24 odsto smrtnosti tokom prve godine nakon preloma kuka. Taj podatak obuhvata smrtne slučajeve različitih uzroka i ne znači da su svi ti pacijenti preminuli zbog operacije. Individualni rizik znatno se razlikuje.

Zašto je prelom kuka opasan za cijeli organizam

Problem nije samo u slomljenoj kosti. Bol i nemogućnost oslanjanja na nogu često prikivaju pacijenta za krevet, a produženo ležanje povećava rizik od krvnih ugrušaka, upale pluća i rana od pritiska, odnosno dekubitusa. Kod starijih osoba može se javiti i akutna zbunjenost, što dodatno otežava oporavak. Zato su liječenje preloma i što ranije bezbjedno pokretanje važni za sprečavanje komplikacija.

Na ishod utiču i bolesti koje je osoba imala prije povrede, njena krhkost i prethodna pokretljivost. Prelom zato može biti početak ozbiljnog pogoršanja zdravlja, naročito kod ljudi koji već imaju male fizičke rezerve.

Zašto se operacija preporučuje i u dubokoj starosti

Cilj operacije je da se prelom stabilizuje, ublaži bol i omogući ranije pokretanje. U zavisnosti od mjesta i vrste preloma, kost se učvršćuje metalnim implantatima ili se ugrađuje djelimična ili totalna proteza kuka. Dakle, svaki prelom kuka ne podrazumijeva zamjenu zgloba.

Smjernice NICE preporučuju operaciju na dan prijema ili narednog dana, uz brzo prepoznavanje i liječenje problema koji zahtijevaju stabilizaciju, poput dehidratacije, anemije ili nekontrolisane srčane slabosti. To je preporučeni cilj, a vrijeme zahvata prilagođava se stanju pacijenta.

Sama činjenica da neko ima 85 ili 90 godina nije dovoljna za odluku protiv operacije. Procjena mora da obuhvati opšte zdravlje, očekivanu korist i rizike oba pristupa. Ni postojanje srčane bolesti ne znači automatski da operacija nije moguća, prenosi eKlinika.

Kada se razmatra liječenje bez operacije

Liječenje bez operacije može se razmatrati kod određenih stabilnih preloma, ali i kod pojedinih pacijenata sa veoma teškim zdravstvenim stanjem, kada se procijeni da bi opterećenje zahvatom bilo veće od očekivane koristi. To nije jednostavnija niti automatski bezbjednija opcija.

Čak ni kod osobe koja je već bila nepokretna ili ima bolest u završnoj fazi odluka nije unaprijed određena. Operacija ponekad ima smisla prvenstveno radi smanjenja bola i lakšeg okretanja i njege.

Ako se izabere neoperativni pristup, potreban je jasan plan kontrole bola, njege i sprečavanja komplikacija. Porodica treba da razumije šta se tim liječenjem može postići i kakva su realna očekivanja.

Oporavak počinje rano, ali nema isti tempo za sve

Ustajanje uz stručnu pomoć često počinje već narednog dana nakon operacije, ako zdravstveno stanje i vrsta zahvata to dozvoljavaju. To ne znači da je osoba spremna za samostalan hod ili odlazak kući. Rehabilitacija se prilagođava njenim mogućnostima.

Neko će povratiti veliki dio ranije samostalnosti, dok će drugome dugoročno biti potrebna pomoć. Važni su prethodna kondicija, pridružene bolesti, ishrana, rehabilitacija i podrška nakon izlaska iz bolnice. Zato tuđe iskustvo brzog oporavka nije pouzdana prognoza za drugog pacijenta.

Porodica treba da pita ljekarski tim: koliki je rizik operacije za ovu osobu, koliki je rizik bez nje i šta se realno očekuje u pogledu bola, pokretljivosti i njege. Upravo ti odgovori daju osnovu za odluku prilagođenu konkretnom pacijentu.