Misterija omiljenog napitka: Sedam stvari koje kafa radi vašem organizmu, a za neke možda niste znali

19.09.2026. | 20:24 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Za većinu ljudi kafa predstavlja sinonim za kofein, jutarnje buđenje i bolju koncentraciju. Međutim, ovaj omiljeni napitak zapravo je hemijski izuzetno složen biljni ekstrakt koji sadrži na stotine bioaktivnih jedinjenja koja mogu da imaju iznenađujuće i neobične efekte na ljudski organizam, čak i kada se konzumira kafa bez kofeina.

Kako kafa utiče na zdravlje organizma?

Novija istraživanja ukazuju na sedam ključnih načina na koje kafa utiče na zdravlje, mimo dobro poznatog djelovanja kofeina:

1. Stimulacija rada crijeva

Podaci pokazuju da približno tri od 10 osoba osjeća potrebu za pražnjenjem crijeva ubrzo nakon konzumiranja kafe. Ovaj efekat se javlja izuzetno brzo i prisutan je kako kod obične, tako i kod bezkofeinske kafe, što potvrđuje da razlog leži u drugim jedinjenjima kafe. Pored toga, prirodna aktivnost debelog crijeva je najizraženija ujutru, a reakciju mogu da pojačaju i dodaci poput laktoze iz mlijeka ili vještačkih zaslađivača.

2. Uticaj na refluks, vid i sluh

Kafa može da intenzivira simptome gorušice i refluksa želudačne kiseline, što ponekad dovodi do kašlja i iritacije disajnih puteva. Pored toga, kofein može privremeno da podigne očni pritisak, pa se pacijentima sa dijagnozom glaukoma ili očne hipertenzije savjetuje oprez. Takođe, kod osoba koje pate od stanja zvanog patulozna disfunkcija Eustahijeve cijevi, preporučuje se smanjen unos kofeinskih napitaka kako bi se izbjegla dehidracija. Kada je riječ o migrenama, uticaj je dvostruk – kofein može da ublaži glavobolju, ali njegov nagli izostanak ili prekomjeran unos mogu da djeluju kao okidač za napad, prenosi “eKlinika”.

3. Interakcija sa lijekovima

Kafa može značajno da promijeni apsorpciju i metabolizam određenih medikamenata:

– Kafa smanjuje efikasnost lijekova poput levothyroxine (terapija za štitastu žlijezdu) i alendronate (lijek za osteoporozu)

– Kofein usporava razgradnju antipsihotika clozapine, čime se povećava njegova koncentracija u krvi

– Pojedini antibiotici, kao što je ciprofloxacin, usporavaju razgradnju kofeina, zbog čega kafa duže ostaje i djeluje u organizmu.

4. Složen uticaj na holesterol i kardiovaskularni sistem

Kafa sadrži diterpene, među kojima se ističu cafestol i kahweol, koji mogu da povećaju nivo ukupnog i „lošeg“ LDL holesterola. Sa druge strane, kratkoročna ispitivanja pokazuju da ova ista jedinjenja snižavaju lipoprotein(a), što ima veze sa smanjenim rizikom od srčanog i moždanog udara. Hlorogenske kiseline prisutne u kafi mogu umjereno da snize krvni pritisak i poboljšaju funkciju krvnih sudova, pa je ukupan uticaj na kardiovaskularne markere još uvijek predmet naučnih debata.

5. Hrana za crijevne mikrobe

Određena jedinjenja iz kafe, poput hlorogenskih kiselina, ne apsorbuju se u potpunosti u tankom crijevu, već dospijevaju do debelog crijeva gdje ih mikroorganizmi razlažu. Kafa takođe sadrži složene ugljene hidrate i melanoidine (proizvode prženja) koje crijevni mikrobi fermentišu, čime kafa potencijalno utiče na povoljnu promjenu sastava crijevnog mikrobioma.

6. Ometanje apsorpcije gvožđa

Polifenoli prisutni u kafi, prvenstveno hlorogenske kiseline, mogu da se vežu za nehemsko gvožđe – oblik gvožđa zastupljen u biljnoj hrani – u digestivnom traktu i znatno smanjiti njegovu apsorpciju. Ovo je posebno važno za osobe koje pate od anemije ili se primarno hrane namirnicama biljnog porijekla.

7. Pokretanje digestivnog sistema

Čak i u odsustvu hrane, kafa može da aktivira pojedine dijelove digestivnog trakta. Dokazano je da ovaj napitak može da stimuliše pankreas na oslobađanje tripsina, ključnog enzima koji učestvuje u razgradnji i varenju proteina.