Lupanje srca, vrtoglavica ili nesvjestica! Oprez – ovi lijekovi mogu da izazovu aritmiju

23.02.2026. | 09:22

Pojedini lijekovi mogu da produže električni oporavak srca i povećaju rizik od opasnih aritmija, naročito kod osoba sa genetskom predispozicijom.

Lupanje srca, vrtoglavica ili nesvjestica nakon uvođenja novog lijeka mogu, u retkim slučajevima, da ukazuju na poremećaj poznat kao sindrom produženog QT intervala (Long QT syndrome). Riječ je o poremećaju električnog sistema srca koji može da bude stečen, najčešće izazvan lijekovima, ili urođen, odnosno genetski.

Naziv potiče od QT intervala na elektrokardiogramu (EKG), dijelu zapisa koji prikazuje električnu aktivnost donjih srčanih šupljina. Ovaj interval predstavlja vrijeme potrebno da se srčani mišić “napuni” i pripremi za sljedeći otkucaj.

Kada nastaju simptomi

Sa svakim otkucajem, srčane ćelije razmjenjuju natrijum, kalijum i kalcijum kroz sitne jonske kanale u svojoj membrani kako bi se pripremile za narednu kontrakciju. Produžen QT interval može da nastane zato što ti kanali ne funkcionišu pravilno, ali i zbog lijekova, poremećaja elektrolita ili oštećenja srčanog mišića. To produženje može da poremeti precizno usklađen rad srca i u određenim situacijama izazove opasne, ubrzane aritmije poznate kao torsade de pointes.

U većini slučajeva produžen QT interval ne izaziva nikakve tegobe, jer srce uspijeva da nadoknadi kašnjenje. Međutim, pod fizičkim ili emocionalnim stresom može doći do naglog, ubrzanog i nepravilnog rada srca, što se manifestuje kao:

kratak dah

vrtoglavica

gubitak svijesti

u najtežim slučajevima iznenadna srčana smrt

Stečeni i urođeni oblik

Stečeni oblik je češći i najčešće je povezan sa lijekovima. Stotine često propisivanih preparata mogu da produžei QT interval, a među njima su pojedini antibiotici, antipsihotici, lijekovi za srce, dijabetes, depresiju i alergije. Rizik je veći kod žena, kao i kod osoba koje već imaju genetsku predispoziciju. Dobra vijest je da se kod stečenog oblika QT interval najčešće normalizuje nakon prekida terapije.

Procjenjuje se da se urođeni oblik javlja kod najmanje jednog od 2.000 novorođenčadi. Iako je identifikovano više gena povezanih sa ovim sindromom, tri genetske mutacije odgovorne su za većinu nasljednih slučajeva.

Kako se postavlja dijagnoza

Mnogi ljudi sa urođenim oblikom nemaju simptome i poremećaj se otkriva slučajno, na rutinskom EKG pregledu. Sumnja je veća kod osoba koje imaju ponavljane, neobjašnjive nesvjestice, naročito tokom napora ili nakon naglog izlaganja jakom zvuku. Detaljna lična i porodična anamneza, test opterećenja i nošenje prenosivog EKG monitora pomažu u potvrdi dijagnoze.

Kako se liječi

Terapija zavisi od uzroka i stepena rizika. Kod stečenog oblika, prvi korak je obično prekid ili zamjena lijeka koji produžava QT interval, kao i korekcija eventualnog poremećaja elektrolita, naročito kalijuma i magnezijuma.

Kod urođenog oblika, najčešće se primjenjuju beta-blokatori, koji smanjuju rizik od opasnih aritmija.

Osobama sa visokim rizikom ili onima koje su već imale ozbiljne poremećaje ritma može da bude ugrađen implantabilni kardioverter-defibrilator (ICD), uređaj koji prepoznaje i prekida životno ugrožavajuće aritmije.

U pojedinim slučajevima preporučuje se izbjegavanje intenzivnih sportova ili situacija koje mogu izazvati nagli adrenalinski skok.

Iako se urođeni oblik ne može spriječiti, pravovremena dijagnoza i adekvatna terapija značajno smanjuju rizik od ozbiljnih komplikacija, piše kurir.