Loš izbor hrane: Pet namirnica koje mogu pogoršati osjećaj anksioznosti

13.02.2023. | 15:38

Anksioznost može da utiče na kvalitet života, a osjećaj stalnog straha, zabrinutosti i brige mogu vas navesti da izbjegavate određene situacije, okupljanja, kao i da započnete sa nezdravim navikama. Nutricioniste i psiholozi smatraju da na poboljšanje ili pogoršanje anksizonog stanja može uticati i izbor hrane.

Veza crijeva i mozga naglašava međusobnu povezanost ova dva organa, što ukazuje da su creva i mozak u stalnoj dvosmjernoj komunikaciji i da zdravlje jednog direktno utiče na zdravlje drugog. Konkretno, naši crijevni mikrobi su ključna determinanta simptoma anksioznosti.

Uma Naido, psihijatar i stručnjak za ishranu objašnjava koje namirnice treba da izbjegavate jer mogu dodatno da utiču na pojačanje simptoma anksioznosti:

Prerađena hrana – Upakovana hrana koju nalazimo na policama prodavnica sa dugačkim listama sastojaka i rokovima trajanja obično je prepuna prerađenih aditiva poput šećera i omega-6 masnih kiselina. Kada se konzumiraju prekomjerno, ovi sastojci hrane loše mikrobe u crijevima i vremenom pogoršavaju upalu, a samim tim dovode i do stresa. Ova hrana je takođe lišena vitamina, minerala i vlakana koji jačaju mozak .

Bolji izbor je da prvo posegnete za cjelovitom hranom bogatom hranljivim materijama, poput svježeg ili smrznutog povrća i čistih proteina. Preporučuju se i pasulj, sočivo, druge mahunarke, losos, ostrige ili dagnje, leblebije.

Rafinisani šećeri– Da li ste znali da postoje još oko 262 imena za skrivene šećere koji se danas nalaze u prehrambenim proizvodima? Iako očekujete da će se oni naći u kolačima, pecivima, pahuljicama u kutijama i granola pločicama, ne mislite na šećer u kečapu, prelivu za salatu ili sosovima za tjestenine. Šećeri se čak mogu naći i u slanijim proizvodima kao što je pomfrit. Ukus ovih namirnica će privremeno zadovoljiti vaša nepca, ali se može nepovoljno odraziti na crijeva i mozak. Pošto je šećer supstanca koja izaziva zavisnost, što manje jedemo, manje ćemo za njim žudjeti.

Industrijska ulja– Industrijalizacija prehrambene industrije dovela je do razvoja visoko prerađenih, jeftinih ulja. Ova ulja se obično proizvode od nusproizvoda najzastupljenijih usjeva u sistemu (kao što su kukuruz, seme grožđa, soja, suncokret i palma). Preradom, ova ulja postaju bogata omega-6 masnim kiselinama i lišene omega-3. Višak omega-6 masnih kiselina u ishrani doprinosi višku inflamatornih molekula u cijelom tijelu, posebno u crijevima i mozgu. Izbjegavajte ova ulja tako što ćete smanjiti unos pakovane hrane i brze hrane. Za kuvanje kod kuće izaberite zdravije alternative kao što su ekstra djevičansko maslinovo ulje i ulje avokada.

Alkohol– Dok alkohol može pogoršati anksioznost, on nema isti efekat na sve. Ako konzumirate alkohol, činite to umjereno i koristite svoju tjelesnu inteligenciju da obratite pažnju na to kako se osjećate zbog alkohola. Ako se osjećate nervozno ili uznemireno kada pijete, onda alkohol nije za vas. I imajte na umu da alkohol ima i druge negativne uticaje na vaše fizičko zdravlje.

Kafa– Kafa može pogoršati anksioznost, ali ne utiče kod svih na isti način. Obratite pažnju na nivo stresa nakon ispijanja kafe. Ukoliko se nakon ispijanaj kafe pojave simptomi poput aritmije i pojačanog stresa, smanjite unos kofeina. Možete preći na alternative koji daju energiju, a neće povećati simptome anksioznosti, kao što su ceđeni sokovi i određene vrste čajeva.