Koliko hljeba dnevno smijete pojesti? Stručnjaci otkrivaju šta je važno za zdravu ishranu

27.10.2026. | 19:17 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Hljeb je jedna od najzastupljenijih namirnica u svakodnevnoj ishrani, ali mnogi se pitaju koliko ga je zdravo konzumirati. Iako se često povezuje sa povećanjem tjelesne težine, stručnjaci ističu da hljeb ne mora biti izbačen iz jelovnika, već da su presudni njegova vrsta, količina i ukupne prehrambene navike.

Ne postoji univerzalna preporuka koja određuje tačan broj kriški hljeba koje bi svaka odrasla osoba trebalo da pojede tokom dana.

Preporučena količina zavisi od dnevnih energetskih potreba, nivoa fizičke aktivnosti, zdravstvenog stanja i drugih namirnica koje osoba konzumira.

Zbog toga stručnjaci savjetuju da se umjesto potpunog izbacivanja hljeba pažnja posveti njegovom sastavu i uklapanju u uravnoteženu ishranu.

 Hljeb može biti dio zdrave i uravnotežene ishrane

Prema preporukama britanske Nacionalne zdravstvene službe (NHS), namirnice bogate skrobom, među kojima su hljeb, krompir, pirinač i tjestenina, trebalo bi da čine nešto više od trećine ukupne ishrane.

Ove namirnice predstavljaju važan izvor energije, a u zavisnosti od vrste mogu sadržavati značajne količine vlakana, vitamina i minerala.

NHS preporučuje da se, kada je moguće, biraju integralni hljeb i proizvodi od cijelog zrna, jer obično sadrže više vlakana od proizvoda napravljenih od rafinisanog brašna.

To, međutim, ne znači da je bijeli hljeb zabranjen ili da ga je neophodno potpuno izbaciti iz ishrane.

Integralni ili bijeli hljeb: Koji je bolji izbor?

Stručnjaci sa američkog Univerziteta Harvard naglašavaju da je kod unosa ugljenih hidrata posebno važan njihov kvalitet.

Integralne žitarice, poput cijelog zrna pšenice i raži, predstavljaju nutritivno bogatiji izbor u odnosu na pretežno rafinisane žitarice.

Integralni hljeb uglavnom sadrži više prehrambenih vlakana, koja doprinose normalnom funkcionisanju probavnog sistema i dužem osjećaju sitosti.

Prilikom kupovine preporučuje se provjera deklaracije, jer tamna boja hljeba ne znači automatski da je proizvod napravljen od integralnog brašna.

Važno je obratiti pažnju na sastojke i udio brašna od cijelog zrna.

 Koliko kriški hljeba dnevno je preporučljivo?

Američko udruženje za srce (AHA) navodi da jedna kriška integralnog hljeba predstavlja jednu porciju iz grupe žitarica.

Za odrasle osobe, u zavisnosti od energetskih potreba, kao okvirnu smjernicu navodi tri do šest porcija žitarica dnevno, uz preporuku da najmanje polovina dolazi iz cijelog zrna.

Međutim, to ne znači da svaka osoba treba da pojede tri do šest kriški hljeba dnevno.

U ovu grupu namirnica ubrajaju se i ovsene pahuljice, pirinač, tjestenina i drugi proizvodi od žitarica.

Osoba koja tokom dana konzumira više ovih namirnica može imati manju potrebu za hljebom, dok se preporučene količine razlikuju u zavisnosti od individualnih potreba.

Šta preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija?

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje da ugljeni hidrati u ishrani prvenstveno potiču iz cijelih žitarica, povrća, voća i mahunarki.

Prema njenim smjernicama, ugljeni hidrati mogu predstavljati značajan dio ukupnog dnevnog energetskog unosa, ali je posebno važno iz kojih namirnica dolaze.

SZO naglašava da zdrava ishrana treba da bude raznovrsna, uravnotežena i prilagođena potrebama pojedinca.

Zbog toga ni ova organizacija ne propisuje univerzalan maksimalan broj kriški hljeba koje osoba smije pojesti tokom dana.

Da li hljeb zaista goji?

Hljeb sam po sebi ne izaziva automatski povećanje tjelesne težine.

Do povećanja tjelesne mase najčešće dolazi kada je ukupan unos energije tokom dužeg perioda veći od potrošnje.

Zbog toga je važno obratiti pažnju ne samo na količinu hljeba, već i na namirnice sa kojima se konzumira, kao i na ostatak dnevnog jelovnika.

Integralni hljeb, uz odgovarajuće količine proteina, povrća i drugih nutritivno vrijednih namirnica, može biti dio uravnotežene ishrane.

Osobama sa određenim zdravstvenim stanjima, poput dijabetesa ili celijakije, izbor vrste i količine hljeba može zahtijevati dodatno prilagođavanje.

Stručnjaci zato preporučuju umjerenost i raznovrsnost, umjesto strogog izbjegavanja pojedinačnih namirnica bez opravdanog zdravstvenog razloga.

Zaključak je da ne postoji jedinstvena količina hljeba koja odgovara svima. Mnogo je važnije birati kvalitetnije proizvode od žitarica i prilagoditi porcije vlastitim potrebama.