Istina o kravljem mlijeku: Evo prije kojeg mjeseca ne bi smjeli da ga dajete bebi

08.04.2025. | 21:27

Dragi roditelji, sigurni smo da su neki od vas već bili u dilemi zvanoj kravlje mlijeko, a neke ona tek čeka.

Roditelji su često nesigurni kada treba početi sa kravljim mlijekom, u kojoj količini ga treba davati djetetu, šta ako je dijete alergično i muče ih brojne druge dileme. Neki opet smatraju da je kravlje mlijeko izuzetno hranljivo i zdravo za bebu i da treba što prije početi sa njegovom upotrebom. Često se može čuti rečenica poput: Ja sam odrastao na kravljem mlijeku, pa šta meni fali. Bez obzira kojoj grupi pripadate onima koji su oprezni ili onima koji u potpunosti vjeruju u vrijednosti kravljeg mlijeka – nakon ovog teksta znaćete sve što je potrebno da donosite informisane odluke kada je u pitanju ishrana vašeg djeteta.

Kada je pravo vrijeme za kravlje mlijeko

Najčešće dileme roditelja počinju oko šestog mjeseca života bebe, kada dolazi do prelaska na čvrstu hranu i kada se postavlja pitanje da li je vrijeme za kravlje mlijeko. Iako je praksa nekada bila da se prelazak na kravlje mlijeko desi upravo tada, danas znamo da to nije preporučljivo. U prvih godinu dana života najbolji izvor ishrane za bebu je majčino mlijeko. Ukoliko dojenje nije moguće, savjetuje se upotreba adaptiranih mliječnih formula koje su po sastavu slične majčinom mlijeku.

Majčino mlijeko sadrži idealan odnos nutrijenata, enzima i antitela, dok kravlje mlijeko, iako hranljivo, nije prilagođeno potrebama novorođenčeta. Nutricionisti i pedijatri širom svijeta preporučuju isključivo dojenje do šestog mjeseca, a zatim nastavak dojenja uz uvođenje nemliječnih obroka do kraja prve, pa i tokom druge godine života.

Zašto nije preporučljivo davati kravlje mlijeko prije prve godine

Kravlje mlijeko sadrži znatno više proteina nego majčino. Taj višak može predstavljati opterećenje za nezrele bubrege djeteta. Osim toga, visok sadržaj natrijuma, kalijuma i fosfora može dodatno opteretiti organizam, dok manjak esencijalnih masnih kiselina, gvožđa, cinka, joda i vitamina A, D, E i C može imati negativan uticaj na rast i razvoj, posebno mozga i nervnog sistema.

Kravlje mlijeko nema dovoljno gvožđa i njegovo konzumiranje može povećati rizik od anemije. Takođe, veliki mliječni proteini imaju visok alergijski potencijal. Ako jedan ili oba roditelja imaju alergiju na kravlje mlijeko, šanse da je dijete razvije su značajno veće.

Prednosti adaptiranih mliječnih formula

Ukoliko beba ne može da sisa, adaptirane mliječne formule su najbolja zamjena. One imaju prilagođen proteinski sastav, dodatke gvožđa, esencijalne masne kiseline i druge mikronutrijente koji su neophodni za pravilan razvoj. Mnoge formule sadrže i probiotike koji doprinose zdravlju crijevne flore, a poznato je da zdrava crijeva igraju veliku ulogu u prevenciji alergija. Kod djece iz porodica sa istorijom alergija preporučuju se specijalne hipoalergene formule.

Kada i kako uvesti kravlje mlijeko u ishranu djeteta

Kravlje mlijeko se može uvesti u ishranu djeteta nakon što napuni godinu dana, ali isključivo u obliku punomasnog mlijeka. Djeci u ovom uzrastu su potrebne esencijalne masne kiseline koje punomasno mlijeko sadrži. Mlijeko sa smanjenim udjelom masti nije preporučljivo do druge godine života.

Preporučena dnevna količina mlijeka i mliječnih proizvoda u drugoj godini života iznosi od 500 do 700 mililitara. Važno je ne pretjerivati, jer prekomjerna količina mlijeka može smanjiti apetit za drugu hranu, naročito onu bogatu gvožđem i drugim važnim nutrijentima. Uvođenje mlijeka treba da bude postepeno, uz praćenje reakcija djeteta. Ako se pojave znaci alergije, osip, proliv ili problemi sa disanjem, neophodno je obratiti se pedijatru.

Kupovno ili domaće mlijeko – šta odabrati

Roditelji se često dvoume između kupovnog i domaćeg mlijeka. Oba mogu biti kvalitetna, ali ključno je obratiti pažnju na higijenske uslove i način termičke obrade.

Kratkotrajno mlijeko je pasterizovano i ima kraći rok trajanja. Preporučuje se da se koristi istog dana kada je otvoreno i da se čuva u frižideru na stabilnoj temperaturi. Dugotrajno mlijeko je sterilizovano i ima duži rok trajanja, ali ga nakon otvaranja takođe treba čuvati u frižideru.

Domaće mlijeko mora biti kuvano, bez izuzetka. Veliki je rizik od infekcija usljed loših higijenskih uslova tokom muže, transporta i čuvanja. Takođe, kod domaćeg mlijeka ne znamo tačan sastav, ni da li je životinja liječena antibioticima, što može uticati na kvalitet mlijeka.

Kravlje mlijeko kao dio uravnotežene ishrane

Nakon navršene prve godine, kravlje mlijeko može postati koristan dio ishrane djeteta. Pored kalcijuma, bogato je i magnezijumom i vitaminom A, koji su važni za zdravlje kostiju i zuba. Ipak, mlijeko ne treba da bude jedini izvor nutrijenata. Potrebno je obezbijediti raznovrsnu ishranu koja uključuje žitarice, povrće, voće, meso, jaja i mahunarke.

U drugoj godini života mlijeko je važna, ali ne i najvažnija namirnica. Roditelji treba da se trude da dijete dobija raznovrsne obroke i da se mlijeko ne koristi kao zamjena za obroke.

Kravlje mlijeko nije preporučljivo za bebe mlađe od godinu dana zbog rizika koje nosi sa sobom – preopterećenja bubrega, mogućih alergija, anemije i nedostatka ključnih nutrijenata. Do prve godine najbolji izbor su majčino mlijeko ili adaptirane mliječne formule. Nakon prvog rođendana, kravlje mlijeko se može uvesti, ali pažljivo, umjerenim količinama i uz obaveznu termičku obradu. Bilo da birate kupovno ili domaće mlijeko, najvažnije je da budete informisani i pažljivo pratite potrebe i reakcije svog djeteta, prenosi Ona.rs.