Drhte vam ruke? Evo kada je to bezazleno, a kada treba posjetiti ljekara

28.08.2026. | 22:40 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Drhtanje ruku ne mora da bude posljedica nervoze niti odmah znači da osoba ima Parkinsonovu bolest. Može se pojaviti zbog umora, gladi, kofeina ili određenih lijekova, ali i zbog poremećaja rada štitaste žlijezde, esencijalnog tremora i drugih neuroloških oboljenja. Na uzrok mogu da ukažu trenutak u kojem drhtanje nastaje, prateći simptomi i to da li zahvata jednu ili obje ruke.

Blago, gotovo neprimjetno drhtanje prisutno je kod svih ljudi. Riječ je o takozvanom fiziološkom tremoru, koji obično ne ometa svakodnevne aktivnosti. Međutim, može postati vidljiv kada smo iscrpljeni, neispavani, gladni, pod stresom ili kada unesemo previše kofeina.

Tremor nije bolest sama po sebi, već simptom. Zato nije dovoljno samo utvrditi da se ruke tresu. Ljekaru je važno da zna da li se to dešava u mirovanju ili pri pokretu, da li je zahvaćena jedna ili obje strane i da li postoje druge tegobe.

Kada je drhtanje ruku prolazna reakcija organizma

Ruke mogu privremeno da se tresu poslije intenzivnog fizičkog napora, neprospavane noći, dužeg gladovanja ili većih količina kafe, energetskih napitaka i nikotina. Tremor mogu da pojačaju i povišena tjelesna temperatura, bol, strah i snažne emocije, čak i kada osoba nema osjećaj da je nervozna.

Jedan od mogućih razloga je pad nivoa šećera u krvi, naročito kod osoba koje koriste insulin ili određene lijekove za dijabetes. Tada se uz drhtanje mogu javiti znojenje, glad, lupanje srca, slabost, vrtoglavica, razdražljivost ili zbunjenost. Teška hipoglikemija zahtijeva hitnu pomoć.

Drhtanje se može pojaviti i tokom apstinencijalne krize, odnosno nakon naglog prekida ili velikog smanjenja konzumiranja alkohola. U težim slučajevima mogu se javiti uznemirenost, halucinacije, grčevi i poremećaj svijesti, zbog čega je neophodna hitna medicinska pomoć.

Esencijalni tremor često se javlja u porodici

Esencijalni tremor jedan je od najčešćih poremećaja pokreta. Najviše se primjećuje kada osoba drži ruke ispružene ili pokušava nešto da uradi, na primjer da prinese šolju ustima, piše, koristi pribor za jelo ili zakopča dugme.

Najčešće zahvata obje ruke, ali može biti izraženiji na jednoj strani. Ponekad se tresu i glava ili glas. Može se pojaviti u bilo kom uzrastu, ali je češći kod starijih osoba i nerijetko postoji kod više članova porodice. Tremor se uglavnom postepeno pojačava tokom godina.

Esencijalni tremor nije isto što i Parkinsonova bolest. Kod esencijalnog tremora drhtanje je uglavnom izraženije pri pokretu, dok je za Parkinsonovu bolest karakterističnije drhtanje šake u mirovanju, mada ova razlika nije apsolutna.

Da li drhtanje ruku znači Parkinsonovu bolest

Tremor jeste jedan od poznatih simptoma Parkinsonove bolesti, ali nije svako drhtanje znak ovog oboljenja. Parkinsonov tremor često počinje na jednoj strani tijela i najuočljiviji je kada je šaka opuštena. Može da oslabi tokom namjernog pokreta.

Pored tremora, mogu se javiti usporenost pokreta, ukočenost mišića, sitniji rukopis, kraći koraci, slabije zamahivanje jednom rukom pri hodu, tiši govor i smanjena izražajnost lica. Neki oboljeli, međutim, uopšte nemaju izražen tremor.

Drhtanje može da prati i druga oboljenja nervnog sistema, među kojima su multipla skleroza, moždani udar, povrede mozga, bolesti malog mozga i određene nasljedne neurološke bolesti. Tremor koji potiče od poremećaja funkcije malog mozga često se pogoršava što se ruka više približava cilju, na primjer kada osoba pokušava prstom da dodirne nos. Mogu postojati i nesiguran hod, loša ravnoteža ili otežan govor.

Štitasta žlijezda, jetra i drugi mogući uzroci

Pojačan rad štitaste žlijezde, odnosno hipertireoza, može izazvati sitno i brzo drhtanje ruku. Obično ga prate lupanje srca, pojačano znojenje, netolerancija na toplotu, mršavljenje uprkos dobrom apetitu, česte stolice, nesanica i mišićna slabost.

Tremor se može javiti i kod ozbiljnih poremećaja funkcije jetre ili bubrega, poremećaja pojedinih elektrolita, kao i kod manjka vitamina B12, ali tada uglavnom postoje i drugi simptomi. Ređi uzrok kod mladih ljudi je Vilsonova bolest, nasljedni poremećaj pri kojem se bakar nakuplja u organizmu i oštećuje jetru i nervni sistem, prenosi “eKlinika“.

I lijekovi mogu da izazovu tremor

Pojava tremora ponekad se podudara sa uvođenjem novog lijeka ili promjenom njegove doze. Drhtanje mogu izazvati ili pojačati pojedini:

-lijekovi za astmu i širenje disajnih puteva
-antidepresivi i drugi psihijatrijski lijekovi
-kortikosteroidi
-lijekovi koji sadrže hormone štitaste žlijezde
-neki lijekovi protiv epilepsije
-imunosupresivi
-stimulansi i preparati koji sadrže kofein

Lijek ne treba prekidati samostalno. Potrebno je razgovarati sa ljekarom, koji može procijeniti da li je tremor neželjeno dejstvo terapije i da li treba promijeniti dozu ili lijek.

Kada zbog drhtanja ruku treba posjetiti ljekara

Pregled je potreban ako se tremor ponavlja, postaje sve izraženiji, zahvata samo jednu stranu ili ometa pisanje, jelo, oblačenje i druge svakodnevne aktivnosti. Ljekaru treba reći kada je drhtanje počelo, šta ga pogoršava, koje lijekove i suplemente osoba uzima i da li slične tegobe postoje u porodici.

U zavisnosti od nalaza, mogu biti potrebni neurološki pregled i analize krvi, uključujući nivo glukoze, elektrolite, funkciju štitaste žlijezde, jetre i bubrega. Ponekad se rade i dodatna neurološka ispitivanja ili snimanje mozga.

Hitnu pomoć treba potražiti ako se drhtanje pojavi naglo, posebno uz slabost ili utrnulost jedne strane tijela, iskrivljenost lica, otežan govor, jaku glavobolju, poremećaj ravnoteže, zbunjenost, gubitak svijesti ili grčeve. Takvi simptomi mogu ukazivati na moždani udar, tešku hipoglikemiju ili drugo urgentno stanje.

Drhtanje ruku najčešće nije znak neposredne opasnosti, ali nije dobro ni automatski ga pripisati nervozi ili godinama. Ako traje, pogoršava se ili je praćeno drugim promjenama, uzrok treba utvrditi pregledom, jer se terapija bira prema osnovnom poremećaju, a ne samo prema tremoru.