Da li zaista ne treba jesti poslije 18 časova: Evo šta se tada dešava u našem tijelu

02.11.2026. | 18:59 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Pravilo da ne treba jesti poslije 18 časova decenijama se prenosi kao jedan od osnovnih savjeta za mršavljenje i očuvanje zdravlja.

Ipak, savremena saznanja iz oblasti ishrane, gastroenterologije i hronobiologije pokazuju da pitanje nije tako jednostavno i da strogo ograničavanje obroka na određeno doba dana nema isti efekat kod svih ljudi.

Na rad organizma utiču cirkadijalni ritmovi, odnosno unutrašnji biološki sat koji reguliše brojne procese, uključujući metabolizam, lučenje hormona i san. Zbog toga je, prema savjetima stručnjaka, važnije kada odlazimo na spavanje i kakav je sastav obroka nego da li je na satu tačno 18 časova.

Šta se dešava kada ne jedemo poslije 18 časova?

Ako posljednji obrok pojedemo u 18 časova, a doručkujemo narednog dana u osam, između dva obroka proći će 14 sati. To predstavlja oblik povremenog posta, tokom kojeg se organizam određeno vrijeme ne snabdijeva hranom.

U tom periodu nivo insulina opada, a u organizmu se odvijaju procesi povezani s korišćenjem uskladištene energije. Među njima je i autofagija, prirodni proces u kojem ćelije razgrađuju i recikliraju oštećene dijelove. Ipak, ne može se tvrditi da se ona kod svih ljudi pokreće tačno 12 sati nakon posljednjeg obroka, jer na ovaj proces utiče više faktora.

Drugi važan aspekt odnosi se na regulaciju šećera u krvi. Osjetljivost organizma na insulin tokom večeri i noći prirodno se mijenja, pa obilni obroci neposredno prije spavanja mogu predstavljati dodatno opterećenje za regulaciju glukoze.

Kasni obroci mogu uticati i na san

Obilna večera neposredno prije odlaska u krevet može otežati varenje i uticati na kvalitet sna. Tokom varenja mijenjaju se određeni fiziološki procesi, uključujući tjelesnu temperaturu, zbog čega se kasni i teški obroci ne preporučuju osobama koje imaju problema sa uspavljivanjem ili kvalitetom odmora.

S druge strane, potpuno preskakanje večere ne mora biti dobro rješenje za svakoga. Ako je razmak između ručka i odlaska na spavanje predug, može se javiti intenzivna glad, koja kasnije dovodi do prejedanja.

Za mršavljenje je važniji ukupan unos hrane

Jedna od najčešćih zabluda jeste da se hrana pojedena poslije 18 časova automatski pretvara u masne naslage. Na tjelesnu težinu prvenstveno utiče ukupni energetski bilans, odnosno odnos između energije koju unesemo hranom i one koju potrošimo.

To znači da samo izbacivanje večernjeg obroka neće nužno dovesti do gubitka kilograma ako se tokom ostatka dana unosi više energije nego što je organizmu potrebno.

 Kada je najbolje završiti posljednji obrok?

Umjesto strogog pravila da se ne jede poslije 18 časova, kao praktičniji savjet navodi se da posljednji obrok treba završiti tri do četiri sata prije spavanja.

Tako osoba koja odlazi u krevet oko 23 časa može večerati i u 19 ili 20 časova, dok bi za nekoga ko liježe znatno kasnije raspored obroka mogao biti drugačiji.

Važan je i sastav večere. Prednost bi trebalo dati lakše svarljivim namirnicama, poput ribe, piletine ili jaja, uz povrće i umjerenu količinu zdravih masti. Obilne obroke, slatkiše i hranu bogatu jednostavnim ugljenim hidratima bolje je izbjegavati neposredno prije spavanja.

Ko treba da bude oprezan sa vremenskim ograničavanjem obroka?
Strogi režimi posta nisu prikladni za svakoga. Poseban oprez potreban je kod osoba sa dijabetesom, naročito zbog mogućnosti pada šećera u krvi tokom noći, kao i kod osoba koje imaju bolesti žučne kese ili su sklone poremećajima u ishrani.

Zato je prije uvođenja značajnih promjena u raspored obroka važno uzeti u obzir zdravstveno stanje i, po potrebi, posavjetovati se sa ljekarom.

Pravilo da se ne jede poslije 18 časova, dakle, nije univerzalni recept za zdravlje i vitkost. Mnogo je važnije uskladiti obroke sa vremenom spavanja, voditi računa o njihovom sastavu i ukupnoj količini hrane tokom dana.