Bijeli krompir ima 6 zdravstvenih koristi: Ne izbjegavajte ovu jeftinu hranu, ona sadrži sve što je tijelu potrebno

20.03.2026. | 22:15

Krompir se često zanemaruje kao prirodna hrana takva kakva jeste, a kad pogledate kolika pažnja se posvećuje ultra-prerađenim oblicima poput čipsa i pomfrita, nije teško shvatiti zašto. Ugljeni hidrati, uključujući i one koji se nalaze u bijelom krompiru, pogrešno su shvaćeni, možda čak i „demonizovani” – smatraju dijetetičari. Kao rezultat toga, krompir se često tretira kao suštinski nezdrav, što jednostavno nije istina.

Za bijeli krompir presudan je način pripreme

Običan bijeli krompir ili crvenkasti ne smatraju se zdravim i korisnim kao njihovi „narandžasti rođaci” – slatki batat krompir – iako su nutritivne razlike između bijelog i slatkog krompira zanemarljive. Bijeli krompir zapravo pobjeđuje kada je u pitanju kalijum i proteini. Zdravstvene koristi bijelog krompira u najvećoj mjeri zavise od načina na koji se priprema. Kada se ne prži u dubokom ulju ili ne preliva gustim mliječnim namazima, bijeli krompir je visokokvalitetni izvor ključnih hranljivih materija i antioksidanata. Uprkos njihovoj vodećoj ulozi u menijima brze hrane, postoji mnogo načina da se uživa u ovom jeftinom i zdravom povrću, bez žrtvovanja hranljivih materija. Nije potrebno da se ljudi mnogo ubjeđuju oko krompira. Oduvijek je bio lako dostupan, jeftin i zasitna namirnica koja može da prehrani cijelu porodicu. Važno je samo kako se priprema. S tim u vezi evo i 5 potencijalnih zdravstvenih koristi bijelog krompira:

Dobar je izvor vlakana

Jedan srednji bijeli krompir, uključujući i koru, sadrži više od 5 grama vlakana. Možda ne zvuči mnogo, ali to je između 13 i 20 procenata preporučenog dnevnog unosa (25 g za žene i 38 g za muškarce), „što se može brzo nagomilati kada se jede u većim porcijama”, upozoravaju stručnjaci za hranu. Vlakna doprinose održavanju zdravog sistema za varenje, redovnoj stolici, regulisanom nivou šećera u krvi i povećanom osjećaju sitosti. Samo, treba imati u vidu da nećemo dobiti sve ove koristi ako ljuštilom uklonimo koru krompira jer – oko polovine vlakana u krompiru je u kori, otkrila su istraživanja.

Krompir djeluje kao prebiotik u crijevima

I bijeli i crveni krompir sadrže amilozu – jednu od dvije glavne komponente skroba – otpornu na razgradnju tokom varenja i stoga djeluje kao nerastvorljivo vlakno i prebiotik koji hrani dobre bakterije u crijevima i pomaže u kretanju otpada kroz digestivni trakt. Studija objavljena u časopisu Nutrition & Diabetes iz juna 2019. godine pokazala je da otporni skrobovi smanjuju odgovor šećera u krvi i poboljšavaju insulinsku rezistenciju i osjetljivost, posebno kod osoba sa dijabetesom. Uzgred, ti efekti mogu da spriječe rak debelog crijeva i stvaranje žučnih kamenaca, smanje holesterol i pomognu osobi da održi zdravu težinu.

Sadrži mnoštvo vitamina C

Vitamin C je antioksidans koji sprečava bolesti, podržava imuni sistem, štiti ćelije od oštećenja, podstiče sintezu kolagena i smanjuje upale, a bijeli krompir je fantastičan izvor istog, jer čini oko 20 procenata preporučene dnevne vrijednosti.

Bogat je kalijumom

Kalijum je najzastupljeniji mineral u krompiru, a njegove koristi su višestruke. Kao prvo, kalijum je važan elektrolit u nervnom sistemu za održavanje nivoa ćelijske tečnosti – takođe je uključen u kontrolu krvnog pritiska i može smanjiti rizik od moždanog udara, pokazuju istraživanja. Jedan srednji krompir sadrži 867 miligrama kalijuma, ili oko 25 do 30 procenata preporučene dnevne vrijednosti za odrasle, koja se kreće od 2.600 do 3.400 miligrama. Takođe, kalijum koji se nalazi u krompiru pomaže u održavanju funkcije srca i mišića i podržava pravilnu hidrataciju, piše “eKlinika”.

Može da doprinese gubitku težine

Iako se popularni prženi oblici krompira dovode u vezu sa povećanjem tjelesne težine, pravilno pripremljen krompir može da ima suprotan efekat. Jedna mala studija, objavljena u decembru 2022. u časopisu Journal of Medicinal Food otkrila je da su učesnici sa nekontrolisanim nivoom glukoze doživjeli smanjenu insulinsku rezistenciju i gubitak težine nakon 8 nedjelja na dijeti bogatoj krompirom.

Prethodna istraživanja su takođe pokazala da je krompir zasitna hrana – obezbjeđuje visok osjećaj sitosti nakon jela. Subjekti studije koji su konzumirali jednake količine cijelog kuvanog krompira, bijelog pirinča ili bijele penne testenine tri uzastopna dana nasumičnim redoslijedom prijavili su osjećaj sitosti, veće zadovoljstvo i želju da jedu manje nakon konzumiranja krompira nego oni koji su jeli pirinač ili testenine. Budući da krompir pomaže da se više zasitimo za istu količinu kalorija, on može da smanji ukupan unos kalorija, što pomaže u gubitku težine.

Suprotno uvriježenom vjerovanju, ne predstavlja rizik za zdravlje srca

Pregled 121 studije objavljene između 1946. i jula 2020. godine, objavljen u decembru 2020. u časopisu Systematic Reviews, opovrgao je vezu između krompira i kardiovaskularnih bolesti, uključujući dijabetes, moždani udar i hipertenziju. U pregledu se navodi da „nema ubjedljivih dokaza koji ukazuju na vezu između unosa krompira i rizika od ovih bolesti“. Stručnjaci još dodaju da su vitamin B3 i kalijum, koji se nalaze u kori krompira, zapravo „odlični za zdravlje srca“.