Anksioznost na poslu: Praktični načini za smanjenje stresa
09.09.2025. | 10:56U vremenu kada radni dani postaju sve duži, a očekivanja sve veća, anksioznost na poslu postala je jedno od najčešćih izazova modernog čovjeka.
Osjećaj stalnog pritiska, briga da li ćete ispuniti rokove ili strah od kritike nadređenih može vas iscrpiti i psihički i fizički. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, stres povezan s poslom jedan je od vodećih uzroka pada produktivnosti i lošeg mentalnog zdravlja širom svijeta. Srećom, postoje konkretni koraci koji vam mogu pomoći da pronađete ravnotežu.
Da biste se uspješno nosili s problemom, važno je da naučite prepoznati prve simptome koje nosi anksioznost na poslu. Ona se ne manifestuje samo kroz emocionalne reakcije poput nervoze i osjećaja nesigurnosti, već i kroz fizičke znakove: ubrzan rad srca, pojačano znojenje, glavobolje ili nesanicu.
Psihologinja dr. Susan Albers s klinike Cleveland Clinic ističe da tijelo često šalje signale mnogo prije nego što ih svjesno prepoznamo: „Ako primijetite da vam se tijelo osjeća umorno i napeto čak i nakon odmora, to može biti znak da je anksioznost povezana s poslom već prisutna.“
Prepoznavanje ovih signala prvi je korak u tome da spriječite da stres preraste u ozbiljniji problem, poput hronične anksioznosti ili sindroma sagorijevanja.
Anksioznost na poslu i praktične strategije za smanjenje stresa
Nakon što osvijestite simptome, ključno je uvesti zdrave navike koje pomažu da se anksioznost na poslu drži pod kontrolom. Stručnjaci preporučuju sljedeće:
Tehnike disanja: Jedna od najjednostavnijih, ali i najučinkovitijih metoda jeste tzv. 4-7-8 tehnika disanja. Udahnite kroz nos brojeći do četiri, zadržite dah sedam sekundi i izdahnite osam sekundi. Ovu vježbu ponovite tri do četiri puta tokom radnog dana kako biste smanjili napetost.
Mikro-pauze tokom dana: Umjesto da radite bez prestanka, svakih sat vremena ustanite, prošetajte po kancelariji ili se istegnite. Studije pokazuju da i dvije minute aktivnog kretanja mogu značajno smanjiti nivo kortizola – hormona stresa.
Organizacija i planiranje: Postavite jasne prioritete i pravite liste zadataka. Kada velike obaveze podijelite u manje korake, osjećaj preopterećenosti se smanjuje.
Otvorena komunikacija: Razgovor s kolegama ili nadređenim o realnim rokovima i obimu posla može ublažiti pritisak. Prema istraživanjima Američke psihološke asocijacije, osjećaj podrške na radnom mjestu značajno smanjuje nivo stresa.
Briga o tijelu: Redovna fizička aktivnost, kvalitetan san i uravnotežena ishrana ključni su za mentalno zdravlje. Nedostatak sna, na primjer, može pojačati simptome anksioznosti, dok hrana bogata omega-3 masnim kiselinama i magnezijem pomaže regulaciji raspoloženja.
Kognitivno-bihevioralni terapeut dr. Aaron Beck naglašava da je važno razviti unutrašnje mehanizme za smanjenje negativnih misli: „Kada shvatite da vaše misli preuveličavaju opasnost, možete svjesno prekinuti taj obrazac i smanjiti intenzitet anksioznosti.“
Iako je anksioznost na poslu sve češći problem, ona ne mora dominirati vašim životom. Prepoznavanje znakova, uvođenje malih svakodnevnih promjena i otvoren razgovor s okolinom mogu napraviti veliku razliku. Ako osjetite da stres prelazi granicu koju sami ne možete kontrolisati, nemojte se ustručavati potražiti pomoć stručnjaka – jer briga o mentalnom zdravlju jednako je važna kao i briga o fizičkom. (Ljepota&Zdravlje)
