Bakterije postaju otporne na lijekove: Naučnici upozoravaju na opasnu prijetnju

08.11.2026. | 08:12 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Otpornost bakterija na antibiotike, koja je u Evropskoj uniji uzrok oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje, postaje sve raširenija pojava, što podstiče zahtjeve za sveobuhvatnijim pristupom u rješavanju jednog od najvećih izazova za javno zdravlje, upozoravaju stručnjaci.

Otpornost na antibiotike nastaje kada mikroorganizmi više ne mogu da se liječe lijekovima koje inače koristimo za njihovo suzbijanje – objasnila je profesorka na Univerzitetu Mejnut u Irskoj Fiona Volš.

Njeno istraživanje usmjereno je na rezistenciju u kontekstu zdravlja ljudi, životinja i životne sredine, prenosi Juronjuz.

Kako upozoravaju naučnici, uticaj antimikrobne rezistencije na zdravlje može se porediti sa uticajem gripa, tuberkuloze i HIV-a zajedno.

Za pacijente zaražene bakterijama otpornim na više vrsta lijekova posljedice mogu biti naročito ozbiljne. Ljekari su ponekad primorani da kombinuju nekoliko antibiotika kako bi izliječili infekciju, ali u određenim slučajevima čak ni takve kombinacije ne daju rezultate.

Studija objavljena u časopisu „Lanset“ predviđa da bi bakterijska antimikrobna rezistencija mogla direktno da uzrokuje 39 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta u periodu od 2025. do 2050. godine.

Šta doprinosi širenju otpornosti na antibiotike?

Faktori koji doprinose širenju rezistencije su prekomjerna upotreba antibiotika kod ljudi, njihova primjena kod životinja, loši sanitarni uslovi i zagađenje životne sredine.

Bakterije, kao i genetski materijal koji im omogućava otpornost na antibiotike, mogu se prenositi između ljudi, životinja i životne sredine.

Zbog toga istraživači sve češće primjenjuju takozvani pristup „Jedno zdravlje“ (One Health), polazeći od saznanja da zdravlje ljudi ne može da se odvoji od zdravlja životinja i životne sredine.

– Dobra vijest je da postoji mnogo različitih načina za uništavanje bakterija i tih mikroorganizama – navela je Volšova.

Vakcine mogu smanjiti potrebu za antibioticima

Vakcine mogu da smanje broj infekcija, a time i potrebu za antibioticima.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da bi bolja primjena vakcina mogla da smanji globalnu potrošnju antibiotika za 2,5 milijardi doza godišnje.

Prema riječima Volšove, bakterije se takođe bore jedne protiv drugih, pa ako u svom tijelu imamo sopstveni bakterijski sistem koji je zaista zdrav, i on može da pomogne u borbi protiv infekcije.

Prema njenom mišljenju, rješenje nije samo u razvoju novih antibiotika, iako oni ostaju važni.

Istraživači takođe moraju da se usmjere na vakcine, prečišćavanje otpadnih voda i načine za poboljšanje zdravlja životinja u cijelom lancu ishrane.