Paralizovan promet kroz Ormuski moreuz: Ključna tačka bez prave alternative

03.03.2026. | 12:47

Svijet s neizvjesnošću prati dešavanja u Iranu, gdje je širenje ratnih sukoba paralizovalo promet kroz Ormuski moreuz.

Globalna tržišta energenata ovog ponedjeljka su reagovala oštrim rastom cijena nakon vijesti o ozbiljnim poremećajima u Ormuskom moreuzu. Napadi u ovom uskom, ali kritično važnom prolazu, koji spaja Persijski zaliv sa Omanskim zalivom i otvorenim morem, pretvorili su ovaj strateški prolaz u zonu visokog rizika, ostavljajući globalni transport energenata u potpunom zastoju.
Od keramike i svile do supertankera
Istorijska važnost ovog prolaza datira vijekovima unazad. Kroz istoriju, Ormuski moreuz je bio ključna tačka na trgovačkim putevima kojima su se keramika, slonovača, svila i tekstil kretali iz Kine prema ostatku svijeta.

U modernoj eri, dragocjeni tereti drevnih karavana zamijenjeni su fosilnim gorivima. Danas je to ruta za supertankere koji nose naftu i gas iz Saudijske Arabije, Kuvajta, Iraka, Katara, Bahreina, UAE-a i samog Irana. Ogromna većina tih energenata odlazi na azijska tržišta, uključujući Kinu.

Ključna tačka bez prave alternative

Iako Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati posjeduju određene cjevovode kojima se moreuz teoretski može zaobići, stručnjaci su jasni u procjenama rizika. Prema podacima Američke uprave za energetske informacije (EIA), “većina količina nafte koje prolaze kroz moreuz nema nikakav alternativni način za izlazak iz ove regije.”

Upravo ta činjenica čini Ormuski moreuz “uskim grlom” svjetske ekonomije. Širok svega 33 kilometra na svom najužem dijelu, on je jedini morski prolaz kroz koji prolazi oko petine ukupne svjetske potrošnje nafte.

Eskalacija napada i povlačenje kompanija

Iako Teheran nije zvanično proglasio zatvaranje prolaza, situacija na terenu sugeriše de facto blokadu. Prema podacima analitičke firme Kpler, saobraćaj je naglo opao nakon što su navigacioni sistemi (GPS) masovno ometani, onemogućavajući bezbjednu plovidbu.

Tragični incidenti: Vlasti u Omanu potvrdile su da je bespilotna letjelica napunjena eksplozivom udarila u tanker pod zastavom Maršalskih Ostrva, pri čemu je poginuo jedan pomorac.
Obustava operacija: Danski Maersk, najveći svjetski brodar, objavio je hitnu suspenziju svih prolazaka kroz moreuz. Ovom potezu su se ubrzo pridružili i drugi giganti poput Hapag-Lloyda, CMA-CGM i MSC-a.
Nagomilavanje tankera: Trenutno se u regiji nalazi oko 145 tankera koji čekaju uputstva – oko 75 njih prevozi rafinisane naftne derivate, dok 70 nosi sirovu naftu. To je dvostruko više od uobičajenog broja brodova u ovom dijelu zaliva.

Analiza: Od 70 dolara do kriznih nivoa

Naftom se u ponedjeljak trgovala po cijeni od oko 70 dolara po barelu, ali analitičari upozoravaju da bi to mogla biti tišina pred buru. Hakan Kaya, viši portfolio menadžer u investicionoj firmi Neuberger Berman, upozorava:

„Djelimično usporavanje od sedmicu ili dvije naftne kompanije mogu apsorbovati. Međutim, potpuno ili gotovo potpuno zatvaranje koje bi trajalo mjesec dana ili duže, potisnulo bi cijene sirove nafte duboko u trocifrene iznose (preko 100 dolara), dok bi cijene prirodnog gasa u Evropi krenule ka kriznim nivoima viđenim 2022. godine.“

U ovom trenutku, nijedna osiguravajuća kuća nije spremna da garantuje za bezbjednost transporta kroz ovo područje, što praktično ostavlja brodove usidrene u holding-zonama, čekajući rasplet sukoba koji prijeti da preoblikuje globalno energetsko tržište.

(mondo)