Šta je akutna leukemija i kako se ta opaka bolest liječi?

14.07.2019. | 23:54

Proslavljeni srpski fudbaler i aktuelni trener fudbalskog kluba Bolonja Siniša Mihajlović u subotu je objelodanio da boluje od akutne leukemije. Kakva je to bolest, koji su njeni simptomi i kako može da se liječi?

Akutne leukemije, u narodu poznate kao rak krvi, a u bukvalnom prevodu “bijela krv”, predstavljaju maligne, klonalne bolesti matične ćelije hematopoeze i odlikuje ih prisustvo nezrelih, mladih ćelija u kostnoj srži, takozvanih blasta.

Termin “klonalna” bolest, podrazumijeva nekontrolisani rast samo jedne populacije ćelija, jednog “klona”, zbog čega je sazrijevanje zdravih, normalnih ćelija kostne srži onemogućeno. Zašto do ovoga dolazi, još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno.

Kakav i koliki je udio nasljeđa, uticaj određenih hemijskih materija i zračenja, kao i izvjesni sojevi virusa, predstavljaju samo neke od mogućih pokretača. Da nije sve jednostavno zaključuje se iz činjenice da ne oboljevaju svi pojedinci izloženi istim uslovima.

Pored akutnih, postoje i hronične leukemije. Druga velika podjela akutnih leukemija zavisi od toga koja se podvrsta bijelih krvnih zrna “otela” kontroli i počela nekontrolisano da se umnožava. U tom smislu govorimo o akutnim limfatičnim i akutnim mijeloidnim leukemijama.

Hematolozi vole da kažu da svaka akutna leukemija ima svoju “ličnu kartu” na osnovu koje je možemo svrstati u grupu dobre, srednje ili loše prognoze.

To je važno radi prilagođavanja liječenja svakom bolesniku.

Simptomi akutne leukemije

Kada govorimo o postavljanju dijagnoze, moramo reći da ne postoji tipična anamneza koja bi sa sigurnošću ukazivala na postojanje akutne leukemije. Simptomi se gurbo mogu podijeliti u nekoliko grupa.

Jednu grupu simptoma predstavljaju takozvani opšti simptomi i za njih su odgovorni citokini koji se oslobađaju iz tih nezrelih, leukemijskih ćelija. Tu spadaju povišena temperatura (mada ona može biti i odraz različitih infekcija), preznojavanje, bolovi u kostima, opšte loše stanje. Zaposjedanje koštane srži nezrelim ćelijama i usljed toga potiskivanje zdravih ćelija koštane srži dovodi do anemijskog sindroma, sklonosti ka infekcijama i/ili sklonosti ka krvavljenju (zbog manjka i funkcionalnog nedostatka zdravih eritrocita, leukocita i trombocita).

U izvjesnim slučajevima možemo imati simptome lokalnog zaposjedanja, poput uvećanja limfnih žlijezda, uvećanja jetre i slezine, pa čak i zaposjedanja centralnog nervnog sistema.

Dijagnoze

Uz anamnezu i klinički pregled, početno ispitivanje podrazumijeva kompletnu krvnu sliku sa razmazom periferne krvi. Važno je istaći da u slučaju akutne leukemije, osim izrazito povećanog broja leukocita, kojih može biti i preko 100×109/l, dijagnozu ne isključuju takozvane “aleukemične” krvne slike, kada je broj leukocita izrazito nizak.

Od izuzetnog značaja je takozvana diferencijalna krvna slika, odnosno leukocitarna formula gdje nam odnosi u njoj mogu sa velikom vjerovatnoćom biti put ka dijagnozi. Zbog potiskivanja plemenitih loza hematopoeze, najčešće se u krvnoj slici bolesnika sa akutnom leukemijom viđa veći ili manji pad vrijednosti hemoglobina i eritrocita, odnosno trombocita. Dalje i presudno ispitivanje jeste analiza kostne srži, aspirat ili biopsija sa dodatnim pretragamaimunofenotipizacijom, citogenetikom i molekularnim analizama.

Liječenje akutnih leukemija

Liječenje akutnih leukemija jeste izazov, ali mislim da je u malo kojoj oblasti današnja medicina toliko napredovala. Naime, i dalje se akutne leukemije smatraju neizlječivim bolestima, ali se smatraju zalečivim. Cilj terapije je da bolest uvede u takozvanu remisiju, odnosno da očisti koštnu srž. Ukoliko stanje bez bolesti primjenom konvencionalnog liječenja sa ili bez inkorporisanih oblika transplantacije matičnih ćelija hematopoeze potraje duži vremenski period, par godina, onda za takvog bolesnika možemo reći i da je izliječen.

Nevolja sa akutnim leukemijama jeste njihova sklonost da se vraćaju i upravo zbog toga i liječenje prolazi kroz nekoliko etapa. U prvom koraku, cilj je očišćenje koštne srži, postizanje remisije i u tu svrhu se daje takozvana indukciona hemioterapija i najbolje je ukoliko se jednim ciklusom hemioterapije postigne željeni cilj.

Ishrana

I dalje postoje brojne nedoumice u pogledu ishrane ovih pacijenata. Okruženje ih ohrabruje na povećan unos svježeg voća i povrća, kao i različite suplemente koji se reklamiraju da utiču na imunitet. Svježe voće i povrće, odnosno povećan unos antioksidanata, smanjuje djelovanje hemioterapije na tumorske ćelije.

Opšta stručna saglasnost kada govorimo o režimu ishrane se odnosi na konzumiranje integralnih žitarica, sjemenki, koštunjavog voća, probiotika, vitamina D i B, dok namirnice poput bijelog luka, đumbira i aloje vjere dokazano smanjuju inamaciju (upalu) sluznica digestivnog trakta. Vjeruje se da jačanje imunog sistema doprinosi borbi protiv maligne bolesti.

(Cijeli tekst autorke doktorke Marije Elaz možete pročitati OVDJE.)

 

Izvor:(B92)