Izborna prognoza za oktobar: Koliki se procenat građana očekuje na biralištima

03.09.2026. | 08:49 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Novi sistem glasanja, koji će biti primijenjen na opštim izborima u oktobru 2026, neće umanjiti izlaznost birača, smatraju analitičari te poručuju da na odziv na birališta utiče nekoliko faktora, kao što su visoka politička polarizacija, neizvjestan izborni rezultat i uvjerenje građana da njihov glas ima konkretnu težinu.

Građani bi, podsjetimo, na birališta trebalo da izađu 4. oktobra, a u proteklim izbornim ciklusima izlaznost se manje-više razlikovala u nekoliko procenata.

Politička mobilizacija

Politikolog Stefan Ličina ističe da izlaznost na izborima zavisi isključivo od stepena političke mobilizacije i percepcije birača da izborni rezultat može proizvesti stvarnu promjenu.

“U politikološkom smislu, najveću izlaznost obično imamo kada se spoje tri elementa: visoka politička polarizacija, neizvjestan izborni rezultat i uvjerenje birača da njihov glas ima konkretnu težinu. Na to se nadovezuju kvalitet kandidata, teme koje se nametnu u kampanji, ekonomsko stanje građana, nivo nezadovoljstva vlašću, kao i organizaciona sposobnost partija da svoje biračko tijelo prepoznaju i izvedu na birališta”, kaže Ličina u izjavi za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, kada je u pitanju BiH, moramo biti veoma oprezni kada pominjemo sam procenat izlaznosti.

Nezahvalne prognoze

“Centralni birački spisak obuhvata i veliki broj građana koji trajno ili najveći dio vremena žive izvan zemlje, pa izlaznost ne predstavlja u potpunosti stvarni nivo izborne participacije onih koje živi u BiH. Zbog toga se podatak od oko 50 odsto ne može uzimati kao dokaz masovne političke apatije”, rekao je Ličina.

On ističe da je vrlo nezahvalno prognozirati izlaznost u ovom trenutku prije početka kampanje i otkrivanja aduta političkih subjekata.

“Ako u obzir uzmemo činjenicu da je 2018. izlaznost bila 54 odsto, a 2022. godine oko 51 odsto, ne očekujem neku veliku promjenu u izlaznosti ni ove godine. Taj raspon bi se mogao kretati između 50 i 53 odsto”, naglasio je Ličina.

Politička neizvjesnost

Veća izlaznost, kako ocjenjuje, bila bi moguća ukoliko kampanja proizvede jasnu percepciju političke neizvjesnosti i uvjerenje da je promjena odnosa snaga zaista moguća.

“U suprotnom, ukoliko se učvrsti osjećaj da je rezultat unaprijed predvidiv, izlaznost će vjerovatno ostati bliže donjoj granici tog raspona. Suštinski, birače ne mobiliše sama kampanja, nego osjećaj političke relevantnosti vlastitog glasa”, rekao je Ličina.

Realna izlaznost

Velizar Antić, politički analitičar, kaže da on uopšte nije pristalica stava da mi imamo malu izlaznost.

“Obično se kod nas izlaznost na opštim izborima kreće oko 55 odsto, što na prvi pogled izgleda kao mala izlaznost. Međutim, ukoliko znamo da je ogroman broj ljudi na biračkim spiskovima koji uopšte ne žive u zemlji, realna izlaznost onih koji žive u zemlji se kreće 75-80 odsto, što je na nivou razvijenih demokratskih zemalja”, rekao je Antić.

Bez velike razlike

On očekuje približno istu izlaznost na predstojećim izborima kao što smo imali i na prethodnim. Moguće je, dodaje, da zbog odlaska ljudi iz zemlje izlaznost padne za neki procenat, ali sigurno neće biti velika razlika između predstojećih i prethodnih izbora.

“Na izlaznost utiču mnogi faktori, a presudni su ponuda koju birači imaju u smislu kandidata na listama i programa koji stranke predstavljaju. Pošto se na programima vrlo malo radi, kod nas se birači presudno opredjeljuju na osnovu ponude kandidata i imena koja se nalaze na listama. Dakle, kada bi ponuda kandidata bila bolja, sigurno bi se određeni broj ljudi koji ne izlaze na izbore animirao i povećao izlaznost”, kazao je Antić za “Nezavisne novine“.