Vodič za preživljavanje jeseni: Kako sačuvati energiju i dobro raspoloženje

16.09.2026. | 07:42 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Kraj ljeta za mnoge ne znači samo kraj godišnjih odmora i povratak svakodnevnim obavezama. Kraći dani, manje sunčeve svjetlosti, povratak na posao mogu da donesu i lošije raspoloženje, umor, razdražljivost i pojačanu zabrinutost.

Stručnjaci navode da se kod pojedinih ljudi s dolaskom jeseni javljaju simptomi koje često nazivamo „jesenjom anksioznošću“. Promjene u ishrani, svakodnevna fizička aktivnost i više vremena provedenog na dnevnoj svjetlosti mogu pomoći da se ovi simptomi ublaže.

Zašto nam jesen teško pada?

Dr Kler Morison, lekarka opšte prakse, navodi da se jesenja anksioznost kod pojedinih ljudi može ponavljati svake godine, s početkom jeseni, i da ne mora uvijek biti izazvana konkretnim spoljašnjim događajem.

Jesenji bluz može se ispoljiti kroz loše raspoloženje i depresivnost, prekomjernu brigu, razdražljivost, osećaj malaksalosti, pospanost i umor, ali i gubitak interesovanja za svakodnevne aktivnosti.

Jedan od mogućih razloga je manjak sunčeve svjetlosti.

– Jedan od uzroka može biti manjak sunčeve svjetlosti, zbog čega dolazi do promjena u nivou serotonina. Ovaj važan neurotransmiter utiče na raspoloženje, apetit i san. Istovremeno, može doći do pojačanog lučenja hormona melatonina, zbog čega se osjećamo pospano – objašnjava dr Morison.

Tokom jeseni može doći i do smanjenja nivoa vitamina D, a njegov nedostatak takođe se povezuje s promenama raspoloženja i depresivnim simptomima, prenosi Healthline.com, zdravlje.kurir.rs.

Jesenja anksioznost ili nešto drugo?

Iako se izraz „jesenja anksioznost“ često koristi, on nije zvanična dijagnoza. Patriša Torkton, licencirani psiholog iz Njujorka, objašnjava da promjene godišnjih doba mogu da utiču na raspoloženje, ali da se u psihologiji češće govori o sezonskom afektivnom poremećaju.

– Dani su kraći, noći duže, a vrijeme postaje hladnije. Tu je i stres zbog povratka u školu ili na posao, kao i pritisak da se ostvari uspjeh – objašnjava dr Torkton.

Ona dodaje da jesenja anksioznost može biti i anticipatorna, odnosno da predstavlja strah od same sezonske depresije.

Promjena svakodnevne rutine takođe može da utiče na raspoloženje. Ranije ustajanje, manje dnevne svjtlosti i manjak sna mogu dodatno doprineti osjećaju umora i unutrašnjeg nemira.

Kod pojedinih ljudi jesen i zima mogu biti povezane i s neprijatnim sjećanjima ili ranijim teškim iskustvima.

– Moguće je da sve bude posljedica traumatičnih događaja koji su se desili tokom jeseni ili zime – kaže dr Torkton.

I kraj ljeta kao razlog za tugu

Promjena godišnjeg doba ne donosi samo promjenu vremena. Kraj ljeta kod osoba može izazvati osjećaj žaljenja zbog svega što nisu uspjeli da ostvare sve planirano tokom ljetnjih mjeseci.

Može se javiti osjećaj da je ljeto „prošlo uzalud“. Čak i sama pomisao da se završava jedno lijepo i bezbrižno razdoblje može biti razlog za neraspoloženje.

Kako da ublažite jesenju anksioznost?

Bez obzira na uzrok jesenjeg neraspoloženja i nemira, postoje jednostavne navike koje mogu pomoći da se lakše prilagodimo promjeni godišnjeg doba.

Što više dnevne svjetlosti

Provodi­te što više vremena napolju i pokušajte da iskoristite dnevnu svetlost. Dr Morison savjetuje ranije ustajanje i raniji odlazak na spavanje kako biste se lakše izborili s umorom.

Vježbajte svakog dana

Najmanje 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno može imati pozitivan uticaj na raspoloženje. Nakon ljetnjih vrućina, jesen je idealna za duge šetnje, vožnju bicikla, uvođenje novog sporta ili odlazak u teretanu.

Promjenite ugao gledanja

Umjesto da jesen povezujete samo s kraćim danima i hladnijim vremenom, pokušajte da obratite pažnju i na njene prijatne strane. Jesenje boje, šetnja kroz park, omiljeni čaj ili topla kafa mogu biti mali rituali koji popravljaju raspoloženje.

Ne ignorišite simptome

Ukoliko tegobe ne prolaze ili počnu da ometaju svakodnevni život, važno je potražiti stručnu pomoć. Kognitivno-bihevioralna terapija pokazala se efikasnom u liječenju anksioznosti i sezonskog afektivnog poremećaja, dok lekar u nekim slučajevima može preporučiti i odgovarajuću terapiju lijekovima.

Ako primijetite da vas preplavljuju negativna osjećanja, obratite se ljekaru ili psihologu. Ne čekajte da se stanje pogorša – pravovremena reakcija važna je za očuvanje mentalnog zdravlja, naglašavaju stručnjaci.