Teško je ispratiti poskupljenja: Dugo čekamo pad cijena namirnica

27.04.2023. | 08:11

Računica statističara pokazuje da su građani Srpske ove godine u martu za hranu i piće morali izdvojiti 20 odsto više novca nego u istom mjesecu lani i to mahom zbog drastičnog poskupljenja mlijeka, mliječnih proizvoda i ribe, ali domaći proizvođači najavljuju mogući pad cijena ako se zadrži period stabilizacije.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku najviši godišnji rast cijena u martu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine bilježi se upravo u grupi hrane i bezalkoholnih pića. Statistika pokazuje da su za godinu mlijeko i mliječni proizvodi poskupjeli 35 odsto, a riba 26,4.

Tako su, prema statističkim podacima, građani u martu ove godine za litar mlijeka u tetrapaku morali izdvojiti 2,50 KM, a prošle godine 1,56 maraka.

Kada je u pitanju svježa pastrmka, ona je u martu prošle godine koštala 10,80 KM, a ove 12,10 KM.

Vlasnik bilećke mljekare “Pađeni” Nenad Vukoje kaže za “Glas Srpske” da su posljednji put cijene povećali u novembru prošle godine.

“Situacija se u međuvremenu stabilizovala i ako se zadrži uskoro će vjerovatno doći do pojeftinjenja mliječnog programa. U kojem procentu teško je reći, ali ako i za koliko padnu ulazni inputi, tako će biti sa krajnjom cijenom proizvoda, jer se svi prilagođavamo uslovima tržišta”, rekao je Vukoje i podsjetio da je na drastično poskupljenje mlijeka uticao rast cijene ambalaže, struje, sirovog mlijeka, ali i radne snage.

U ovoj godini cijene svojih proizvoda nije podizala ni bijeljinska mljekara “Dule”, čiji vlasnik Duško Cvjetinović za “Glas” potvrđuje da se situacija u ovom sektoru polako stabilizuje.

“Imamo najave da će ambalaža, koja nam je predstavljala veliki problem, u narednom periodu pojeftiniti, što će uticati na cijenu mlijeka, koja je niža i u uvozu”, kazao je Cvjetinović.

Šta će biti sa cijenama ribe u narednom periodu, teško je predvidjeti.

Predsjednik Grupacije udruženja proizvođača ribe RS u Privrednoj komori Srpske Zoran Tepić kaže da su na poskupljenje ribe i ribljih prerađevina, naročito onih iz uvoza, uticali brojni faktori.

“Losos, oslić, bakalar, haringa, srdela, tuna se izlovljavaju iz okeana, a resursi su postali ograničeni i ne mogu se tako brzo nadoknaditi. Jako je mali procenat ribe iz uzgoja i već sada se izlovljavaju velike količine nedorasle ribe, kvote se smanjuju pa imamo manjak robe na tržištu, a veliku potražnju. Isto se dešava i sa prerađevinama koje se prave od ribe iz izlova. S druge strane, zbog globalne situacije došlo je do ludovanja cijena repromaterijala, što se dodatno odrazilo na enormna poskupljenja”, kaže Tepić, koji je i direktor preduzeća “Tropik ribarstvo – ribnjak Janj”.

On je dodao da su Italija i Danska smanjile proizvodnju pastrmke za 30 odsto, što će se reflektovati manjkom robe na stranom i domaćem tržištu.

“Našim izvoznicima će biti isplativije da pastrmku prodaju na stranom tržištu, jer su tamo više cijene, a mogu i plasirati robu”, kazao je Tepić.

Predsjednica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić ogorčena je što sve promjene na tržištu moraju platiti građani.

“Mlijeko je na svim stranim tržištima pojeftinilo, samo kod nas ne. U Njemačkoj litar košta 90 centi, i to onog punomasnog. Kod nas u lancu od proizvođača do potrošača imamo brojne distributere, dobavljače, trgovce, svi hoće svoju računicu, a sve ide na teret kupca”, rekla je Marićeva.

Razlika

Mljekar iz Šamca Čedo Borojević kaže da rast cijene sirovog mlijeka u proteklih godinu ni izbliza nije pratio poskupljenja u maloprodaji.

“Otkupna cijena mlijeka je sada oko jedne marke i to za ekstra klasu i viša je za oko 25 feninga unazad godinu. I definitivno ima prostora za dodatno povećanje otkupne cijene ako posmatramo iznose koje plaćaju kupci. Gdje završava ta razlika ne znam”, kazao je Borojević.