Kafa bi mogla poskupjeti i 332 odsto: Novo pravilo koje mijenja tržište hrane

13.08.2026. | 12:44 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Brisel planira nova pravila za pesticide, a posljedice bi mogli osjetiti potrošači kroz drastično poskupljenje kafe i drugih poljoprivrednih proizvoda.

Evropska komisija objavila je u utorak analizu svog Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), koja potvrđuje da bi plan Brisela o zabrani tragova najopasnijih pesticida u uvezenim proizvodima doveo do naglog rasta cijena hrane i smanjenja ponude na tržištu Evropske unije, piše Politico.

Predložena mjera, osmišljena sa ciljem usklađivanja pravila za strane proizvođače sa onima koja važe za evropske poljoprivrednike, obuhvatila bi 18 aktivnih supstanci i uticala na 235 poljoprivrednih proizvoda iz 86 zemalja.

Prema najgorem scenariju JRC-a – u kojem se proizvođači izvan Unije ne bi prilagodili novim standardima – kafa bi poskupjela za 332 odsto, a agrumi za 82 odsto, dok bi uvoz poljoprivrednih proizvoda u EU pao za 41 odsto.

„Trgovinska barijera“

Ova inicijativa dio je paketa za pojednostavljenje bezbjednosti hrane i hrane za životinje, a nastala je kako bi se smanjilo nezadovoljstvo evropskih poljoprivrednika koji se protive trgovinskom sporazumu sa savezom Mercosur, koji čine Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.

Iako bi smanjenje uvoza podstaklo domaću proizvodnju, predložene „zrcalne klauzule“ izazvale su oštre kritike međunarodnih udruženja i zemalja izvoznica, koje tvrde da mjera krši pravila Svjetske trgovinske organizacije (STO).

Pritužbe STO-u već su uputile SAD, Kanada, Australija i Paragvaj, upozoravajući da Brisel zanemaruje različite klimatske uslove i štetočine sa kojima se proizvođači širom svijeta suočavaju.

Predstavnici stranih proizvođača ističu da postojeće maksimalno dozvoljene granice ostataka pesticida već garantuju zdravstvenu ispravnost proizvoda i da zabrana EU u praksi predstavlja trgovinsku barijeru.

„Izbor je između bobičastog voća koje je dostupno tokom cijele godine – zdravo je, bezbjedno i po poštenoj cijeni – ili ograničene proizvodnje po visokoj cijeni“, tvrdi Amine Bennani, predsjednik Marokanskog udruženja proizvođača crvenog voća.

On dodaje da se ono što Brisel naziva „usklađivanjem standarda“ svodi na „trgovinsku prepreku“, napominjući da njihovo udruženje nikada nije konsultovano, iako će zakonodavstvo uticati na 250.000 Marokanaca zaposlenih u tom sektoru.

Slične zabrinutosti zbog ugrožavanja egzistencije hiljada radnika i snabdijevanja tržišta izrazila su i druga udruženja, uključujući južnoafričke sektore za grožđe i voće Hortgro, kanadske proizvođače žitarica i mahunarki, honduraške izvoznike dinja, brazilsku poljoprivrednu uniju, kao i proizvođače badema iz Kalifornije.

Zabranjene supstance

Sa druge strane, Evropska komisija nastoji da u potpunosti spriječi ponovni ulazak zabranjenih supstanci na tržište Unije tako što bi dozvoljene granice spustila praktično na tehničku nulu.

Predstavnica Komisije Elisabeth Werner naglasila je na samitu POLITICO Sustainable Futures, uoči objavljivanja prijedloga, da „veoma visoke standarde“ bezbjednosti hrane u Evropi „potrebno je adekvatno kontrolisati“.

Komisija još nije precizirala koji će tačno zabranjeni pesticidi biti obuhvaćeni mjerom i najavljuje da će se odluke donositi pojedinačno, za svaki slučaj, uz procjene uticaja.

Portparolka Evropske komisije Eva Hrnčířová navela je u pisanoj izjavi da bi svaka akcija „uzela u obzir važnost očuvanja prehrambene bezbjednosti EU i moguće međunarodne posljedice“, iako se nije direktno osvrnula na upozorenja o rastu maloprodajnih cijena i većim troškovima stočne hrane.

Zemlje članice poput Francuske već snažno podržavaju zrcalne klauzule kako bi zaštitile domaće poljoprivrednike od nelojalne konkurencije.

Pariz je tako početkom godine već uveo nacionalne zabrane uvoza određenih proizvoda – poput pojedinih pošiljki krompira i avokada – ukoliko sadrže ostatke pesticida čija je upotreba zabranjena na području Evropske unije.