Veliki praznik u pravoslavnom kalendaru: Sveti Konstantin i Jelena među najpoštovanijim svetiteljima

03.06.2026. | 07:34

Srpska pravoslavna crkva i pravoslavni vjernici danas obilježavaju praznik Svetih cara Konstantina i carice Jelene, svetitelja koji zauzimaju posebno mjesto u istoriji hrišćanstva. Ovaj praznik posvećen je rimskom caru Konstantinu Velikom i njegovoj majci Jeleni, koji su dali veliki doprinos širenju i učvršćivanju hrišćanske vjere.

Car Konstantin Veliki rođen je 274. godine u tadašnjem Naisusu, današnjem Nišu. Tokom svoje vladavine ostavio je dubok trag u istoriji Rimskog carstva, ali i hrišćanstva, koje je upravo za vrijeme njegove vlasti dobilo slobodu djelovanja nakon višegodišnjih progona.

Milanski edikt promijenio tok istorije

Najznačajniji događaj vezan za Konstantina svakako je donošenje Milanskog edikta 313. godine, kojim je hrišćanima omogućena sloboda ispovijedanja vjere i okončan njihov progon u Rimskom carstvu.

Prema hrišćanskom predanju, prije jedne od odlučujućih bitaka Konstantin je na nebu ugledao krst sa natpisom „Ovim pobjeđuj“, nakon čega je naredio da znak krsta bude nošen ispred njegove vojske.

Carica Jelena pronašla Časni krst

Posebno mjesto u crkvenoj tradiciji zauzima i carica Jelena, koja je, prema predanju, otputovala u Jerusalim kako bi pronašla krst na kojem je razapet Isus Hristos.

Nakon pronalaska Časnog krsta, na Golgoti je podigla Crkvu Vaskrsenja, a zaslužna je i za gradnju više hramova širom Svete zemlje.

Praznik koji se slavi širom pravoslavnog svijeta

Sveti Konstantin i Jelena poštuju se u cijelom pravoslavnom svijetu, a njihov kult posebno je razvijen među Grcima i Rumunima.

Ovaj praznik mnoge porodice obilježavaju kao krsnu slavu, dok se u Nišu, rodnom gradu cara Konstantina, proslavlja i kao gradska slava. Svetog Konstantina i Jelenu kao svoju zaštitničku slavu obilježavaju i pojedini zanati, među kojima su kujundžije i željezničari.