Statistika je jedno, a stvarnost drugo: Sindikalna potrošačka korpa za mnoge samo san

07.10.2025. | 07:08

Republika Srpska će u narednom periodu utvrditi minimalnu i prosječnu potrošačku korpu koja bi bila bazirana na 3 člana porodice, jer je sindikalna potrošačka korpa navodno nerealna jer se obračunava za 4, a ne za 3 člana porodice kakvih je prema procjenama najviše u Srpskoj.

Prijedlog za utvrđivanje minimalna potrošačke korpe iznio je predsjednik Privredne komore Goran Račić koji je naveo da u Republici Srpskoj prosječna porodica broji 2,7 do 2,8 stanovnika.

– Minimalna potrošačka korpa u Srbiji iznosi oko 900 KM, kada se to uporedi sa sindikalnom potrošačkom korpom koja u Republici Srpskoj iznosi 2.750 KM vidi se da je to nerealan pokazatelj – istakao je Račić.

Murisa Marić izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora smatra da ni jedna, ni druga, ni treća potrošačka korpa, kako god je nazvali, neće biti realna i da to niko u svijetu ne prati osim država bivše Jugoslavije.

Svakodnevna poskupljenja

– Eurostat prati rast cijena i to je nešto što je najrealnije, a sve ovo koliko je kome potrebno za život, mislim da je jednostavno jedna obična priča, da se nešto radi kroz statistike, a da to nisu oni stvarni realni pokazatelji apsolutno bilo čega za neku tročlanu ili četvoročlanu porodicu – navela je ona.

Govoreći o praćenju potrošačke korpe za tročlanu umjesto četvoročlanu porodicu ona je rekla: “Mi popisa stanovništva nemamo i ne možemo reći da na području Republike Srpske ili BiH živi ni tročlana ni četvoročlana porodica, tako da je ovo samo jedna priča da odemo od stvarnosti i realnosti kolika je inflacija u našoj zemlji, koliko je sve poskupilo i koliko zaista teško preživljava jedna tročlana i četvoročlana ili dvočlana porodica sa nekim minimalnim primanjima koja su kod nas na snazi”.

– Vidimo i sami svakodnevno kolika su poskupljenja i šta se dešava na tržištu. To treba kontrolisati na drugi način, a ne da raspravljamo o potrošačkoj korpi koja kolika god da je, nije realan pokazatelj i stvarni pokazatelj onoga svega što se dešava na tržištu.

Ekonomista Predrag Mlinarević smatra da je potrebno proširiti spektar tih indikatora koji pokušavaju da obuhvate poboljšanje ili pogoršanje životnog standarda različitih slojeva stanovništva.

– I u tom smislu mislim da ima prostora da postoji i sindikalna potrošačka korpa, ali u svakom slučaju i za uvođenje ove minimalne potrošačke korpe postoji osnov za na neki način njeno definisanje zbog razloga što kad govorimo o sindikalnoj potrošačkoj korpi ona polazi od četvoročlane porodice i od nekih šireg spektra stvari koje bi mogle da se na neki način više upotrijebe kao mjera jednog života kome mi težimo, koje na neki način pretendujemo da takav bude, ali nažalost distribucija zarada u našem stanovništvu je takva da gro ljudi ima višestruko nižu zaradu u odnosu na ono koliko bi objašnjavala ta sindikalna potrošačka korpa – objasnio je Mlinarević.

Istakao je da ako se govori o nekakvoj mjeri pogoršanja standarda ljudi potrebno je da se povežu potrošačke korpe sa njihovim zaradama.

– Pojednostavljeno govoreći mi bi trebali da znamo da srednji sloj stanovništva koji prima tu medijalnu zaradu preko tri četvrtine svog dohotka troši na hranu i piće, na komunalne usluge i na odjeću i obuću. I onda ako tri četvrtine svog dohotka troši na te stvari, mnogo je važno da se prati šta se dešava sa procentualnom promjenom vrijednosti korpe koja bi bila sastavljena od dobara iz tri grupacije dobara. Zato što bi onda mogli da ukažemo koliko je povećana vrijednost minimalne potrošačke korpe procentualno da bi onda na osnovu toga mi znali u kojoj mjeru treba pomoći ovom srednjem sloju stanovništva – rekao je Mlinarević.

Prema njegovim riječima trenutno kad govorimo o sindikalnoj potrošačkoj korpi, pošto je više je odraz onoga što bi bio pristojan normalan život i kad bi mi parirali tom dohotku koje imaju ljudi u Evropskoj uniji u toj srednjoj klasi, ne možemo baš da jasno uočimo ove promjene ljudi kod ljudi koji imaju niže dohotke.

Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske objasnila je da se sindikalna radnička potrošačka korpa izračunava još od 2008. godine, a podrazumijeva četvoročlanu porodicu koja ima 2 odrasla člana i 2 djece školskog uzrasta. Dakle, ne uključuje porodice koje imaju novorođenče, bebu, djecu predškolskog uzrasta, kao ni studente ili zaposlenu djecu.

Posljednja sindikalna potrošačka korpa za avgust iznosila je ukupno 2.759 KM.

– Ta sindikalna potrošačka korpa najviša je od kada postoji obračun, a posljedica je neopravdanog, nekontrolisanog svakodnevnog rasta cijena koje imamo prisutno u Republike Srpskoj još od kraja 2021. godine, tako da je sam segment prehrane, ako govorimo o njemu, dostigao je iznos od 1.272 KM – rekla je Božana Radomir.

U potrošačku korpu uračunato je i stanovanje i komunalne usluge od 669,60, tekuće održavanje domaćinstva 161,15, odjeća i obuća 222,35, higijena i njega zdravlja 116,33, prevoz 225,75 i obrazovanje i kultura 91,52 KM.

Kupovna moć radničkih porodica na niskom nivou

Božana Radomir je naglasila da je u pitanju realan pokazatelj jer obuhvata sve one proizvode i usluge koji su neophodni četvoročlanoj porodici da zadovolji osnovne životne potrebe, a bazira na mjesečnom i tromjesečnom prikupljanju cijena onoga što jeste realnost, što te radničke porodice plaćaju kako za proizvode, tako i za usluge koje su prisutne u Republike Srpskoj, znači na području Republike Srpske.

Prema njenim riječima sve to se izračunava da bi se pokazalo koji je nivo životnih potreba jedne četvoročlane radničke porodice za zadovoljenje svih potreba, to se poredi sa prosječnom isplaćenom platom, najnižom platom, takođe onim sektorskim platama i to je ono što bi jedna četvoročlana porodica trebala imati na raspolaganju, ali je realnost sasvim drugačija.

– Ako posmatramo, primjera radi podatke Poreske uprave, da je oko 135.000 radnika u proteklom periodu primalo platu koja je jednaka ili manja čak od troškova prehrane sadržane sindikalnoj potrošačkoj korpi (1.272 KM) ili ako posmatramo da je oko 2/3 radnika u Republici Srpskoj primalo platu koja je manja od prosječno isplaćene plate, evidentno je da je ona kao takva pokazatelj i mjera da je kupovna moć radničkih porodica i dalje na niskom nivou, odnosno da je životni standard i dalje na niskom nivou, zato što se sa jednom, odnosno 2 prosječno isplaćene plate po mnogim sektorima i djelatnostima u stvari ne može obezbjediti ono sve što bi trebala jedna četvoročlana porodica po međunarodnim standardima- navela je Božana Radomir.

Sindikalna potrošačka korpa ne podrazumijeva odlazak u restorane, hotele, odnosno i konzumiranje ugostiteljskih usluga, kao ni odlazak na godišnji odmor bez obzira da li je u pitanju ljetovanje ili zimovanje.