FOTO: Wikipedia
Srpska i Srbija povezuju četiri parka: Nova turistička šansa, siva zona i dalje problem FOTO
14.10.2026. | 07:08
Dodaj BL Portal kao Google izvor
Republika Srpska i Srbija pripremaju povezivanje četiri zaštićena područja u prekogranično područje „Tara–Drina“. Stručni dio priprema je završen, a sljedeći potezi su na ministarstvima i vladama. Projekat otvara prostor za zajedničku zaštitu prirode i snažniju turističku ponudu, dok iz Turističke organizacije Republike Srpske upozoravaju na probleme koji već opterećuju ovaj sektor kao što su neprijavljena noćenja, otpad i organizovane ture bez licenci.
U zajedničkom području trebalo bi da se nađu Nacionalni park „Drina“ i Park prirode „Veliki Stolac“ u Srpskoj, te Nacionalni park „Tara“ i Park prirode „Šargan – Mokra Gora“ u Srbiji.
Njihovo povezivanje omogućilo bi usklađeno upravljanje, zajedničke mjere zaštite i borbu protiv zagađenja, ali i saradnju u naučnim istraživanjima i nastup prema evropskim fondovima.
Stručne pripreme završene, odluke na nadležnima
Dragan Kovačević, načelnik Odjeljenja za zaštitu prirodnog nasljeđa u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, kaže za BL portal da je Zavod završio svoj dio posla.
Izrađena je Studija zaštite za uspostavljanje Parka prirode „Veliki Stolac“ u Višegradu, na osnovu koje je Vlada Republike Srpske donijela odluku o njegovom proglašenju.
„Takođe, Zavod za zaštitu prirode Srbije izradio je svoj dokument, pa su se stekli svi stručni uslovi. Dalja procedura je u nadležnosti ministarstava i vlada“, ističe Kovačević.
Planirano područje obuhvatilo bi i oko 50 kilometara toka Drine, od brane Perućac do Višegrada, odnosno približno 15 odsto ukupne dužine rijeke.
Naziv „Tara“ u ovom projektu odnosi se na planinu u Srbiji. Rijeka Tara, koja čini granicu sa Crnom Gorom, gotovo čitavim tokom uz teritoriju Srpske već je pod zaštitom.
Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik ranije je naveo da je osnova za saradnju utvrđena Memorandumom iz novembra 2025. godine.
Noćenja koja statistika ne vidi
Koliko priroda već znači turizmu istočnog dijela Srpske pokazuje ponuda na području Foče i Nacionalnog parka „Sutjeska“. Rafting Tarom i Drinom, usponi na Maglić i Zelengoru, kanjoning u Hrčavki i obilazak Perućice privlače domaće i strane goste.
U Foči je u prvih osam mjeseci ove godine ostvareno oko 35.000 registrovanih noćenja, naspram približno 36.000 u istom periodu prošle godine. U Turističkoj organizaciji Republike Srpske (TORS), međutim, ističu da zvanični podaci ne obuhvataju veliki dio turističkog prometa.
„Moramo da napomenemo da veliki broj ostvarenih noćenja u ovoj regiji i dalje ostaje u sivoj zoni – ne prijavljuje se i zvanična statistika o njemu nema podatke“, upozorava Sanela Šimun iz TORS-a za BL portal.
Turistički aranžmani već prelaze granice
Dok se priprema formalno povezivanje zaštićenih područja, agencije i turistički operateri već godinama u zajedničke aranžmane uključuju atrakcije Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.
Višednevni programi spajaju rafting Tarom, džip safari, planinarenje do Trnovačkog ili Stabanskih jezera i kanjoning. Sutjeska, Piva i Durmitor tako već funkcionišu kao povezane destinacije u turističkoj ponudi.
Iz TORS-a poručuju da je sljedeći korak snažnija institucionalna saradnja, zajednička promocija na inostranim tržištima i stvaranje prepoznatljivih regionalnih brendova.
Više turista traži i više kontrole
Razvoj takve ponude otvara pitanje koliko posjetilaca osjetljivi lokaliteti mogu da prihvate, a da priroda zbog toga ne trpi.
Šimunova ističe da je za mjesta poput strogo zaštićene Perućice potrebno utvrditi prihvatljiv intenzitet posjeta, uvesti rezervacije i ograničenja, a kretanje usmjeravati isključivo uz ovlaštena lica. Organizovani obilasci uz ovlaštena lica u Perućici su već praksa.
TORS radi i na produženju sezone kroz planinarenje, biciklizam, posmatranje prirode i gastronomsku ponudu tokom cijele godine. Time bi se smanjio ljetni pritisak na najposjećenije lokalitete, a lokalne zajednice duže imale korist od turizma.
Problem je, upozorava Šimunova, i u kontroli onoga što se već dešava na terenu.
„Postoje jasni bezbjednosni i ekološki standardi, ali se nedovoljno kontrolišu“, kaže ona.
Navodi da su pojedini lokaliteti zatrpani otpadom, a da veliki broj tura organizuju udruženja bez licenci. Zbog toga, poručuje, broj posjetilaca ne može biti jedino mjerilo uspjeha.
„Uspjeh avanturističkog turizma ne smije se mjeriti samo brojem ljudi koji su prošli kroz neki kanjon ili rijeku, već time koliko je vrijednosti ostalo lokalnoj zajednici i u kakvom je stanju priroda ostala nakon njih“, zaključuje Šimunova za BL portal.
