Polovina anonimna: APIK bilježi sve više prijava korupcije FOTO

09.11.2026. | 13:04 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK) primila je 178 predstavki u 2025. godini, što je 79,8 odsto više nego 2024, kada ih je bilo 99, pokazuju podaci koje je Agencija dostavila BL portalu.

Rast je nastavljen i u prvoj polovini 2026. godine. APIK je u tom periodu zaprimio 121 predstavku, 44 odsto više nego u istih šest mjeseci prošle godine.

Najviše sumnji u vezi sa zapošljavanjem

Pročitajte još

Pravi vremenski preokret stiže u BiH: Od temperature iznad 20 stepeni do snijega i mraza FOTO Penzionerima od novembra odbijaju novac od penzije: Poznato ko će plaćati novu naknadu Karan upozorio: Uvesti testiranja zaposlenih i učenika na narkotike i psihoaktivne supstance

U pregledu koji je dostavio APIK, na zapošljavanje i upravljanje ljudskim resursima odnosi se 39,3 odsto predstavki. Slijede finansijsko poslovanje sa 15,5 odsto i pravosuđe sa 10,7 odsto. Prijave se odnose i na javne nabavke, zdravstvo, obrazovanje i sukob interesa.

„Povećanje broja zaprimljenih predstavki ne podrazumijeva nužno i povećanje stvarne rasprostranjenosti korupcije, budući da se radi o prijavljenim sumnjama, a ne o pravosnažno utvrđenim slučajevima korupcije“, navode iz APIK-a za BL portal.

Svaka druga predstavka podnesena anonimno

Polovina predstavki u pregledu APIK-a podnesena je anonimno. BL portal pitao je Agenciju i kakvu zaštitu u praksi imaju zaposleni koji prijave korupciju u institucijama BiH.

„Postojeći zakonski mehanizam predviđa institucionalnu zaštitu prijavitelja korupcije, koja u svojoj suštini ima karakter predsudske zaštite. Međutim, dokazivanje povezanosti između prijave korupcije i eventualnih štetnih posljedica, odnosno mjera odmazde prema prijavitelju, predstavlja jedan od ključnih izazova u praktičnoj primjeni mehanizma zaštite“, odgovorili su iz Agencije.

Zakon usvojen na nivou BiH obuhvata zaposlene u institucijama Bosne i Hercegovine i pravnim licima koja su te institucije osnovale. Kada APIK utvrdi da je štetna mjera povezana s prijavom korupcije, nalaže rukovodiocu da otkloni njene posljedice. Ako rukovodilac tvrdi da bi istu mjeru preduzeo i bez prijave, dužan je to dokazati, propisuje član 8. Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH.

Za zloupotrebu položaja 11 optužnica Posebnog odjeljenja

BL portal je o procesuiranju zloupotreba položaja ranije izvještavao povodom prvostepene presude bivšoj direktorici Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) Jeleni Ćetković. Okružni sud u Banjaluci u oktobru joj je izrekao kaznu od dvije godine zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja.

Prema podacima koje je Republičko javno tužilaštvo ranije dostavilo BL portalu, njegovo Posebno odjeljenje je od početka 2022. do kraja oktobra 2026. za to krivično djelo podiglo 11 optužnica protiv 18 lica. Za sedam optuženih nije izrečena osuđujuća presuda.

Iz Transparency Internationala u BiH (TI BiH) ranije su za BL portal naveli da u cijelom tužilačkom sistemu Republike Srpske tokom 2025. nije podignuta nijedna optužnica za visoku korupciju. Te godine donesene su dvije presude u predmetima iz ranijih godina.

U TI BiH kažu da im se ljudi koji odluče prijaviti korupciju češće obraćaju nego tužilaštvu. Takvu odluku povezuju s nepovjerenjem u institucije i pritiscima koje prijavioci mogu trpjeti nakon što progovore.