FOTO: BL portal ilustracija
Milionski apetiti i tiha epidemija zavisnosti: Kockamo li se sa zdravljem nacije FOTO
03.11.2026. | 07:58 Dodaj BL Portal kao Google izvorDok se državna kasa puni sa 148 miliona KM prihoda od igara na sreću, a sektor bilježi rast od 18 odsto u odnosu na lani, sa Klinike za psihijatriju stiže alarmantan apel – sve je više mladih u ranim dvadesetim koji tonu u kocku.
Tržište igara na sreću u Republici Srpskoj već godinama ide uzlaznom putanjom, obarajući rekorde u zaradi, pa je prema zvaničnim podacima Republičke uprave za igre na sreću dostavljenim BL portalu, ukupan prihod od naknada za priređivanje igara, nagradnih igara, zabavnih igara i poreza na dobitak u prvih devet mjeseci 2026. dostigao vrtoglavih 148,1 milion KM. Ova brojka predstavlja skok od 18 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Finansijski džin sa pet odsto udjela u privredi
Ekonomski uticaj ove industrije izuzetno je snažan. Prema podacima APIF-a, na osnovu predatih finansijskih izvještaja za 2025. godinu, ukupni prihodi privrednih društava iz sektora kockanja i klađenja u Republici Srpskoj iznosili su 703,2 miliona KM. Kada se taj iznos stavi u kontekst broja stanovnika, dolazi se do prosjeka od približno 636 KM prihoda djelatnosti po stanovniku godišnje.
Iz Privredne komore Republike Srpske ističu da ova grana privrede obezbjeđuje egzistenciju za oko 3.000 radnika i učestvuje sa čak pet odsto u ukupnoj ostvarenoj dobiti privrede Republike Srpske. Ipak, iz Privredne komore otvoreno upozoravaju da se ovi ekonomski pokazatelji ne smiju posmatrati izolovano, već da se morati mjeriti sa zaštitom stanovništva, prevencijom zavisnosti i principima odgovornog poslovanja.
Brojke sa terena: Šuma automata i terminala
Statistika Republičke uprave za igre na sreću otkriva zastrašujuću razgranatost ove mreže širom Republike Srpske.
Broj registrovanih klubova porastao je sa 797, koliko ih je bilo 2024, na 858 u 2025. godini, a zaključno sa septembrom ove godine ih je 869. U ovim klubovima nalazi se čak 11.764 automata.
Što se tiče elektronskih igara, u 2026. godini registrovano je 1.429 poslovnih jedinica i objekata sa ukupno 2.809 terminala.
Kada je riječ o kladionicama i tomboli, na tržištu posluje 20 priređivača klasičnih kladionica sa 741 poslovnom jedinicom, kao i priređivači internet igara i klasične tombole.
Inspekcijski organi su u prva tri kvartala 2026. godine obavili 400 kontrola i izdali svega jedan prekršajni nalog zbog učešća maloljetnih lica u igram na sreću, što otvara pitanje efikasnosti nadzora nad prisustvom djece u ovim objektima.
Alarm sa Klinike za psihijatriju: Kocka nam guta najmlađe
Dok se u privrednim krugovima važe da li bi ograničavanje otvaranja novih poslovnica moglo ugroziti radna mjesta, iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske stižu dramatična upozorenja. Iz Klinike za psihijatriju potvrđuju porast broja lica koja traže stručnu pomoć zbog patološkog kockanja.
„Najviše je pogođena mlađa populacija, a u posljednje vrijeme posebno se ističe porast javljanja mladih osoba uzrasta između 20 i 30 godina. Mladi su izuzetno osjetljiva i izložena kategorija, na šta ukazuje i činjenica da nam se za pomoć sve češće javljaju osobe u ranim dvadesetim godinama“, navode iz Klinike za psihijatriju za BL portal.
Ljekari naglašavaju da visoka dostupnost i razgranatost mreže kladionica predstavljaju ključni faktor rizika koji direktno hrani bolest zavisnosti, upozoravajući da problematično kockanje ostavlja pustoš u porodicama.
Dodaju da kao prva linija pomoći pacijentima služi SOS broj 064-433-5555, u Centru za savjetovanje, prevenciju i oporavak od zavisnosti u Banjaluci, u kojem se nakon ljekarskih pregleda i EEG-a sprovode redovne nedjeljne grupe podrške.
Šta je rješenje?
Iz Republičke uprave za igre na sreću poručuju da se u saradnji sa Ministarstvom finansija Republike Srpske već analizira stanje prezasićenosti tržišta, uz poseban akcent na sprečavanje učešća maloljetnika.
Sa druge strane, Privredna komora i stručnjaci naglašavaju da se fokus više ne može zadržati samo na fizičkim poslovnicama. Onlajn klađenje putem interneta predstavlja novu, nevidljivu prijetnju koja zahtijeva drastično oštrije mehanizme provjere identiteta, starosne dobi i strogu kontrolu nelegalnih platformi.
